Borja.org

"More human than human is our motto."
Film "Blade Runner"

Definicija umjetne inteligencije još je uvijek dosta raširena pa se sama umjetna inteligencija dijeli na: jaku i slabu UI. Jaka umjetna inteligencija bi bila ona koja je sposobna razviti se u tolikoj mjeri da može misliti na istom nivou kao čovjek. Slaba umjetna inteligencija je pak ona kojoj se mogu dodati određena svojstva - primjerice računala koja prepoznaju govor. Iako su mnogi još uvijek skeptični prema umjetnoj inteligenciji koja ima sposobnost razmišljati kao čovjek, ona će se prije ili kasnije dogoditi. Sa nekom vrstom umjetne inteligencije susrećemo se već u ranim danima ljudske povijesti; legende i mitovi često se puta dotiču ove teme. Židovska mitologija tako poznaje Golema, koji se prvi puta spominje u rukopisu "Sefer Yetsirah;" prorok Jeremija i njegov sin Ben Sira kabalističkim su metodama i hebrejskim pismom stvorili humanoidni lik iz gline. Grčki su se filozofi također bavili ovom problematikom.

Srednji je vijek donio The Turk-a: ova je "umjetna inteligencija" trebala biti stroj za šah, no kako se ispostavilo u unutrašnjosti stroja skrivao se mali čovjek. Ozbiljna su se istraživanja vezana uz umjetnu inteligenciju počela događati na početku proteklog stoljeća. Godine 1910. matematičari i filozofi Bertrand Rusell i Alfred North objavili knjigu "Principia Mathematica" koja je ustanovila mnoga važna pravila, koja je preuzeo i jedan od UI pionira Alan Turing; vjerovao je naime da svako matematičko pitanje može biti opisano kao algoritam. U svom je radu "On Computable Numbers" tvrdio kako je moguće napraviti stroj koji može rješavati određene algoritme. Ovakva je teorija dovela do koncepta Univerzalnog Turing stroja, koja bi mogla rješavati sva matematička pitanja, a koja nije naišla na preveliko razumijevanje ostalih znanstvenika. Osim toga, Turing je 1950. godine napravio Turing Test u kojem je osoba ispitivala čovjeka i stroj, ne znajući tko je tko. Ukoliko ispitivač ne bi znao tko je čovjek a tko stroj, stroj bi bio proglašen "inteligentnim." Ovaj se test još uvijek ponegdje upotrebljava a do sada ga nije ga prošao niti jedan stroj, iako je Turing predvidio kako bi se to moglo dogoditi za pedeset godina. Početkom je četrdesetih, kada su napravljena prva računala, počela i prva najjednostavnija istraživanja vezana uz umjetnu inteligenciju.

Prvim se UI programom smatra "The Logic Theorist," teorija napisana 1955. godine, a slijedeće je godina donijela Dartmouth Summer Research Project, koji je organizirao John McCarthy, a koji se smatra ocem UI-a. Konferencija je okupila one znanstvenike koji su smatrali da je umjetnu inteligenciju moguće napraviti. Ova je konferencija bila ključna u spajanju svih zainteresiranih, i pokretanju konkretnih projekata. Godine 1958. McCarthy je napravio LISP programski jezik, koji je postao osnovni jezik programiranja umjetne inteligencije. Sedamdesetih su godina prošlog stoljeća napravljeni i prvi ekspertni umjetno inteligentni sustavi, koji su po zadanim parametrima nudili rješenje problema. Prvi je takav bio sustav MYCIN, koji je dijagnosticirao bakterijske krvne infekcije i preporučivao tretman. Ovaj je sustav mogao dijagnosticirati pojedine bolesti bolje od liječnika, no znanje mu je bilo preusko. Ovakvi su ekspertni sustavi kasnije unaprijeđeni; problem je, smatrali su znanstvenici ležao u računalnom hardveru - procesori su uvijek imali nešto u pozadini što je čekalo da se "obradi." Što je više podatak bilo, računala su bila sporija. Rješenje su pronašli u paralelnim procesorima, koju je predložio John Holland šezdesetih godina 20. stoljeća, a koju je realizirao Danny Hillis kroz "Connection Machine."

Prva verzija računala CM-1 imala je 16 000 procesora koji su radili paralelno, a 1987. godine napravljen je i CM-2, koji je imao 65 536 paralelnih procesora. "Connection Machine" bio je prvi, rani primjer onoga što će kasnije postati poznato kao ANN - Artificial Neural Netwok. Riječ je o mrežama koje mogu pamtiti, ali i kreirati veze između različitih podataka. Artificial Neural Netwok danas se koristi pri prepoznavanju slika, govora, hoda. U osamdesetima je razvijeno i računalo Deep Blue, koje je desetak godina kasnije, 1997. godine pobijedilo u šahu Garry Kasparova, svjetskog šampiona u šahu. Godine 1984. razvijeno je i računalo Wabot-2, koje je moglo svirati glazbu po notama. Iako još uvijek nije napravljena jaka umjetna inteligencija, podosta se toga na polju umjetne inteligencije dogodilo. Prepoznavanje govora, različiti prevodioci, Deep Blue, samo se neka od jednostavnijih rješenja koja nas okružuju.

UI oko nas

Jednostavno, postali su dio svakodnevice, pa ih možda i ne primjećujemo toliko. Uzmite primjerice aerodrome: njima upravljaju ljudi, to jest istina, ali uz i više nego veliku pomoć programa SmartAirport Operations, razvijenog u kompaniji Ascent Technologies, koji "radi" na principu da će bolje ideje preživjeti, a lošije ne. Program sam otkriva koja su najbolja trenutačna rješenja, isprobavajući sve moguće kombinacije. Tamo gdje je ovaj sustav implementiran produktivnost je porasla za 30 posto! Umjetna je inteligencija razasuta i diljem weba; najveći i najjači site za pronalazak posla, onaj na adresi monster.com, koristi FlipDog program za pronalazak novih korisnika. On pretražuje web, kopajući i po najdubljim skrivenim Internet lokacijama, tražeći siteove koji posao nude, a nakon što ih nađe prebaci ih u bazu monster.com sitea. Prvi puta kada je pokrenut, kući se vratio sa pola milijuna poslova. Oduševljenje nije nastalo zbog toga što je FlipDog uspio pronaći poslove, već zbog toga što ih je uspio organizirati.

Softver Falcon pak bavi se prijevarama vezanim uz kreditne kartice. Prati načine kupovine; ukoliko netko svojom karticom plati preveliku količinu nakita, program će to registrirati i upozoriti. Falcon prati navike kupaca, i studirajući ih, može izdvojiti ponašanje na kakvo nije navikao kod spomenutog korisnika, odnosno ponašanje koje ispada iz postojećeg patterna. Ovom se programu dosta vjeruje - koristi ga 9 od 10 kompanija koje se kreditnim karticama bave; tvrde kako je poboljšao detektiranje prijevare za 30 pa čak i 70 posto. Za razliku od prvih ekspertnih sustava, poput MYCIN-a, današnji su puno napredniji. FocalPoint tako pomaže laborantima u bolnicama, tražeći znakove raka, a skenira otprilike 10 posto svih slideova skeniranih u SAD-u. Umjetna je inteligencija dobro poznata i svim zaljubljenicima u igre; Metal Gear Solid za Playstation (kasnije i za PC) jedna je od onih igara, koju kad primite ne ispuštate iz ruku, odnosno gamepada. Protivnici su vam inteligentni, a u Metal Gear Solid 2 igri čak prate vaše krvave tragove, dok se vi skrivate u nekom kutku! Procesorska snaga se danas ne posvećuje toliko grafici, jer postoji kartice koje se za to brinu; umjesto toga, dobar dio snage odlazi umjetnoj inteligenciji. Umjetna je inteligencija vidljiva i u igri The Sims; kada im uključite slobodnu volju ponašaju se kao prava mala živa bića.

Odličnom se umjetnom inteligencijom može pohvaliti i igra Halo, rađena za Xbox. U nekim trenucima, naređivati ćete marincima kuda da idu, a već u drugom vi ćete pratiti njihovo vodstvo. Umjetna inteligencija ove igra nikada ne zna gdje se točno nalazite, zna samo gdje vas je posljednji put vidjela (kako to zlokobno zvuči). Iako će mnogi sa prijezirom gledati na igre smatrajući ih tek zabavom, računalne igre su kao takve, složni su UI stručnjaci, idealan poligon za testiranje različitih vrsta umjetne inteligencije. U budućnost nećete, kažu znanstvenici, razmišljati tijekom igre kako riješiti neki problem ili kako ubiti nekoga, već kako natjerati tu "osobu" da radi sa mnom i riješi moj problem. U svijetu umjetne inteligencije trenutni će hit postati i pametne kuće. Već sada neki od bogatijih stanovnika planete imaju ovakve kuće, koje su automatizirane; to se možda još uvijek ne može nazvati pravim UI-jem, no nema sumnje kako pametne kuće dolaze. Na godišnjoj je konferenciji o UI-u bilo govora o ovakvim kućama, koje bi nemoćnim starim osobama pomagale bivajući svjesne njihova postojanja i problema. Kao mogućnost javlja se i Pearl, medicinska sestra koja za sada "tek" razgovara o vremenu i TV programu, te podsjeća na obaveze.

Umjetna se inteligencija koristi i u marketingu. Riječ je o botovima koji su programirani da traže prijatelje, vode small talk, i reklamiraju određeni proizvod. Ovakvi su botovi i više nego interesantni oglašivačima jer stupaju u kontakt direktno sa korisnicima i to u privatnosti njihova doma. Uglavnom rade putem Instant Messengera, a razvija ih kompanija ActiveBuddy. Svaki je od ovih botova programiran za određenu ciljanu publiku pa se tako i ponaša. Ellegirlbuddy je programirana da prodaje teen magazin ElleGirl; ima šesnaest godina, voli kickboxing i francuski. GooglyMinotaur je pak bot grupe Radiohead, a postoji i onaj koji reklamira novi nastavak filma "Austin Powers," koristeći često riječi "yeah baby!" U ovakvim se razgovorima i ljudi zaborave, pa nakon nekog vremena nemaju osjećaj da pričaju sa botom. Kada su razvijali ovakve botove, autori su imali namjeru napraviti ih tako da zapravo dostavljaju informaciju no nakon nekog vremena shvatili su da "publika" od njih traži veće sposobnosti kod samog razgovora. Već sada se na mnogim siteovima pojavljuju transkripti razgovora: "Hoćeš li izaći sa mnom van," pitao je korisnik. "Ti si čovjek a ja stroj," odgovorio je bot. I to nas dovodi do filozofskog aspekta cijele priče. Naime, teško je ne postaviti si pitanje što će se dogoditi kada umjetna inteligencija dostigne stupanj čovjeka ili ga prestigne?

Kraj čovjeka ili početak novog doba?

Ovim su se pitanjem bavila mnoga imena znanstvene fantastike, iz svijeta književnosti i filma. Isaac Asimov napisao je i pravila za inteligentne strojeve, u kojem se spominje kako ne smije ozlijediti čovjeka, i kako se mora pokoravati njegovim naredbama. Brzina kojom se računala razvijaju potvrda su da će do znanstveno fantastičnog razvoja situacije doći; po Mooreovu zakonu procesorska se snaga udvostručava svakih osamnaest mjeseci, ako ne i brže. I istina je, umjetna inteligencija dvosjekli je mač. U radikalnim se znanstvenim razmišljanjima provlače slijedeće pitanje: ako znanstvenici razviju inteligentne strojeve koji su u obavljanju svih zadataka uspješniji negoli čovjek, do čega to može dovesti. U tom slučaju, strojevima se može zabraniti da rade bez ljudskog nadgledanja ili strojevi mogu preuzeti stvar. Ako se umjetnoj inteligenciji dopusti da sama donosi odluke, čovječanstvo će biti u rukama strojeva.

I sama umjetna inteligencija, inteligentna kakva jest, mogla bi se, kažu znanstvenici, prepirati među sobom tko je superiorniji - čovjek ili stroj. U jednom bi pak trenutku, jednostavno mogli odlučiti kako je u cijeloj priči čovjek višak, što možda i neće biti daleko od istine. Riječ je tek o evoluciji, u kojoj slabo biće kao čovjek može biti uništeno od svoje "djece." S druge strane, moramo se zapitati kakva će prava imati umjetna inteligencija. Ovo je već filozofsko etičko pa i religijsko pitanje, o kojem će zasigurno biti još mnogo razgovora. Ako je jednako, ako ne i pametnija od čovjeka, umjetnoj bi se inteligenciji trebao dati status kakav ima čovjek. U suprotnom, mogle bi se ostvariti ovakve paranoične teorije. Kada se ovo pitanje potegne moglo bi uzrokovati i oružane sukobe među ljudima; teško da će neki religijski fanatici jednoj umjetnoj inteligenciji dati bilo kakva prava. Ipak, ovakav razvoj događaja donosi niz novosti, zakona vezanih uz umjetnu inteligenciju na kojima bi se već trebalo početi raditi, jer se kroz povijest pokazalo da su mnoge stvari koje je čovjek napravio, jednostavno izmakle kontroli. Što god se dogodi sigurno je da čovječanstvo neće imati mogućnost tako nešto spriječiti. Umjetna inteligencija, ako ne postane najbolji čovjekov prijatelj, mogla bi ga koštati glave, što i nije toliko katastrofalna opcija. Bacimo li pogled na klimatske promjene koje je dobrim dijelom uzrokovao i čovjek, i sve ostale loše stvari koje od čovjeka dolaze, možda je bolje prepustiti stvari inteligentnijoj rasi, ma koliko god se ona u ovom trenutku trenu činila nemogućom. U najboljem slučaju, dogoditi će se obostrana suradnja i zajednički napredak ka Zemlji kakvu danas poznajemo samo u znanstveno fantastičnim filmovima, knjigama, igrama i ostalom zabavnom sadržaju. Kako će sve završiti/početi, možemo tražiti i u možda proročanskoj rečenici HAL-a: "Ovakve su se stvari događale i ranije i uvijek je u pitanju bila ljudska greška."

Vodič kroz umjetno inteligentnu robotsku zabava

Prije negoli se dotaknemo nekih filmova koji se ovakvom ili sličnom tematikom bave moramo spomenuti da pri odabiru nismo isključivo orijentirali na umjetnu inteligenciju, već i na androide, humanoide, i slična "stvorenja. Znanstvena je fantastika najstariji žanr sedme umjetnosti; iako to već znate, podsjećamo da je među prvim snimljenim filmovima bio "Put na Mjesec." Već su tako od samih početaka autori posezali za znanstveno fantastičnim motivima. Prvi film koji na neki način govori o umjetnoj inteligenciji snimljen je već 1927. godine. Godinu je dana ranije pokrenut i danas eminentni magazin "Amazing Stories," a spomenute je 1927. Fritz Lang snimio "Metroplis," koji se i danas smatra vrhunskih filmskim ostvarenjem, a u kojem su inspiraciju pronašli Ridley Scott i George Lucas. Film je snimljen po istoimenoj knjizi Langove supruge Theae von Harbou. Radnja filma se zbiva 2000. godine, u gradu kojeg nastanjuju dvije klase ljudi: aristrokrati i radnici, a dobrim se dijelom zasniva na ljubavnoj priči između aristrokrate i jedne od radnica. Umjetna inteligencija koja se pojavljuje jest robot Maria, kojoj je prvotna namjena bila da spriječi ovu vezu, no koja je povela pobunu radnika. U snimanju je filma sudjelovalo 30 000 statista, a korištena scenografija i danas je impresivna.

Godine 1956. snimljena je "Zabranjena planeta," po priči Irvinga Blocka i Allena Adlera. Redatelj je bio Fred McLeod Wilox, a priča se temeljila na Shakespearovoj "Oluji." Radnja se vrti oko planete Altair IV, na kojoj se nekada nalazila kolonija sa Zemlje, a koju danas nastanjuju znanstvenik Morbius, njegova kći i robot Robi, koji ovdje predstavlja neku vrst UI-a. Desetak godina kasnije događa se jedan od najznačajnijih trenutaka znanstveno fantastičnog filma: Stanley Kubrick sa Arthur C. Clarkeom snima "2001: Odiseja u svemiru."Ovo remek djelo oslanjalo se dobrim dijelom na vizualno, a UI je ovdje računalo HAL, o kojemu, vjerujemo već znate sve detalje. Sedamdesete su donijele film "Zapadni svijet," kojeg je 1973. godine režirao Michael Crichtona, koji je vjerojatno mnogima poznatiji kao uspješni pisac. Zapadni svijet je zabavni park za bogate, u kojem se nalazi velik broj robota programiranih da udovolje svim željama gostiju. Jedan od robota (Yul Brinner) izmakne kontroli i priča se okreće u nasilnom smjeru, pokazujući mračnu stranu UI-a. Osim filma "Zapadni svijet," ovo je desetljeće donijelo i "Ratove zvijezda."

Najznačajniji znanstveno fantastični film osamdesetih godina prošlog stoljeća svakako je "Istrebljivač" ("Blade Runner"). Snimljen je po noveli Philip K. Dicka "Sanjaju li androidi električne ovce" a govori o ljudskim klonovima (replikantima) koji robovski rade na kolonijama van planete Zemlje. Odbjegle replikante love Blade Runneri, policijske snage koje su namijenjene isključivo ovakvim zadacima. Pitanje kojeg smo se dotakli i u našem tekstu, postavlja se tijekom cijelog filma: treba li umjetna inteligencija imati ista prava kao čovjek. Naslovnu ulogu igra Harrison Ford, koji je i sam replikant, kako je ustanovljeno kasnije u director's cut verziji filma. Desetljeće kasnije snimljeni su " Bicentennial Man" i "Matrix." "Bicentennial Man" također je jedno od UI djela snimljeno po kratkoj priči, u ovom slučaju Isaaca Asimova. Andrew Martin (Robin Williams) je android kojemu je osnovna namjena biti koristan u kući. Kada Andrew počne pokazivati znakove emotivnosti i kreativnosti, obitelji kod koje se smjestio postaje jasno da nije riječ o uobičajenom androidu. Riječ je o prvom takvom pametnome biću koje kroz dva stoljeća vodi borbu za priznavanjem. Iako mu kritike nisu bile previše naklonjene, riječ je o jednom humanom filmu, kojeg ne škodi pogledati.

"Matrix" je pak mračna vizija budućnosti, u kojoj naš junak Neo otkriva kako realnost nije onakva kakvom nam se čini. Neo shvaća da se zapravo nalazi 200 godina u budućnosti, i da čovječanstvom upravlja vrlo napredna umjetna inteligencija, koja ljude koristi kao vrstu goriva. Borba za budućnost počinje, svi znamo kako je završila, no još ne znamo kako će točni izgledati nastavci "Matrix Revoltuions" i "Matrix Reloaded," koje bi u kina trebala stići slijedeće godine. I ovo nam je desetljeće donijelo jedan od boljih filmova o umjetnoj inteligenciji, film "Umjetna inteligencija" koji je trebao raditi Kubrick, a kojeg je na kraju snimio Spielberg. Film je snimljen po kratkoj priči Briana Aldissa "Super igračke traju cijelo ljeto," a glavni je junak AI dječak, koji želi biti više od stroja, više od umjetne inteligencije, a sve to tražeći ljubav svoje majku, koju je programiran voljeti do beskraja. Njegova žudnja da postane što stvarniji vodi ga u avanturu koja će promijeniti i njega i vas. I ovo je tek vrlo maleni dio filmova koji se na neki načinu dotiču problematike umjetne inteligencije. Spielbergova "Umjetna Inteligencija," Scottov "Blade Runner," i "Matrix" braće Wachowski među spomenutima se svakako izdižu, i toplo ih preporučujemo. No, prije negoli se prihvatite vizualnih priča, svakako probajte nabaviti neke od odličnih literarnih djela vezanih uz tematiku.

Jedno od imena koje se ovdje nameće samo po sebi, nesumnjivo je William Gibson, otac "cyberpunka." U svom se "Neuromanceru," napisanom 1982. godine tako bavi problematikom novih tehnologija, odnosno potencijalnim problemima koji se uz nju javljaju. Naročito se bavi nekim od moralnih dilema novih tehnologija. Osim Gibsona, valja spomenuti i Iain Banksa, koji se također dosta bavi utjecajem novih tehnologija na čovječanstvo, kao i promjenama koje donosi. Tu su dakako i spomenuti Philip K. Dick, Brian Aldiss, Arthur C. Clarke i mnogi drugi znanstveno fantastični pisci, koji su se mnogo prije "Matrixa" i "Umjetne inteligencije" bavili ovakvom problematikom. I na kraju, podosta se materijala može naći na Internetu. Jedno od boljih mjesta sa kompetentnim linkovima nalazi se na adresi http://www.cs.berkeley.edu/~russell/ai.html; tamo ćete naći ogroman popis siteova koji se umjetnom inteligencijom bave. Fanove će The Beatlesa vjerojatno zanimati site na adresi http://triumphpc.com/johnlennon/index.shtml, koji sadrži umjetnu inteligenciju rađenu "na temelju" frontamana ove grupe, John Lennona. Osim Lennona, na Internetu se može naći nekolicina UI projekata, poput onoga Ask Jesus (http://www.crucify.com/) gdje ćete razgovarati sa Isusom. Adresa http://www.mrmind.com/mrmind3 nudi test obrnut od Turingova; u njemu morate UI uvjeriti da ste čovjek. O mogućem raspletu veze UI - čovjek razgovarali smo i sa nekim od Internet UI-a, poput onoga na adresi www.alicebot.org. Naše je pitanje bilo "Da li misliš da će umjetna inteligencija uništiti Zemlju?" Odgovor je bio - "Bolje da ti ne odgovorim sada." Iako je riječ o bezazlenom botu, morate priznati da zvuči zlokobno.
U današnje vrijeme umjetna je inteligencija nije nešto što dolazi već nešto što je već među nama. Mnogo se je teorija o posljedicama pojavilo, naročito kroz filmska djela i knjige, no odgovor na pitanje što će se doista dogoditi kada umjetna inteligencija dostigne čovjeka, tek trebamo dobiti. Do tada možemo uživati u već formiranim idejama, ili na sami izvesti teoriju o budućnosti Čovjeka.

Androidi i roboti u filmovima (timeline)

(naslovi filmova su na engleskom jeziku, jer za mnoge nismo sigurno kako su točno prevedeni; za pak za koje smo bili sigurni stavljen je hrvatski prijevod. Neki od filmova nisu navedeni)

1927. - Prvi se robot Maria, pojavljuje u filmu "Metropolis."

1939. - U "Čarobnjaku iz Oza," predstavljen je Tin Man (Limenko); također vrsta robota

1949. - "Savršena žena" donosi nam ženu bez mana, koja je - robot

1951. - "The Day The Earth Stood Still," znanstveno fantastični film iz pedesetih donosi moćnog robota Gorta

1956. - Film Fred F. Searsa "Earth vs. Flying Saucers" jedan je od najboljih niskobudžetnih filmova sa tematikom invazije izvanzemaljaca, koji dakako ima i svoje robote

1956. - "Zabranjena planeta," donosi danas već klasičan lik robota Robija

1957. - Još jedno od niskobudžetnih djela, "The Invisible Boy," Hermana Hoffmana, predstavilo je robota koji je dječak dobio na poklon od oca znanstvenika

1958. - Kada znanstvenik Ross Martin umre, u filmu "The Colossus of New York" njegov brat Rossov mozak transplantira u robota

1964. - Prvi film sa robotom za odrasle, "Kiss me Quick," svijetu je predstavio nekolicinu žena robota

1965. - Pravo trash filmsko ostvarenje, "Dr. Goldfood and the Bikini Machine", vrti se oko ludog znanstvenika (kakav bi bio znanstvenik u B-trash filmu nego lud) koji proizvodi ženske androide u bikinijama, a koje imaju zadatak udati se za bogate ljude i vladati svijetom. Godine 1966. snimljen je i nastavak "Dr. Goldfood and Girl Bombs."

1967. - Snimljena "Barbarella," sa Jane Fonda u naslovnoj ulozi

1968. - "2001: Odiseja u svemiru"

1968. - "How to Make A Doll" je ponovo priča o znanstveniku koji radi žene androide

1971. - Mračna vizija budućnosti "Silent Running," koju je snimio Michael Gruskoff (radio na specijalnim efektima u Odiseji), donosi čitav set robota

1973. - "Sleeper," komedija Woody Allena o kućnim robotima u budućnosti; naslovnu ulogu robota igra sam Allen

1973. - "Zapadni svijet"

1974. - "Dark Star" Johna Carpentera snimljen je za 60 000 USD, i riječ je zapravo o njegovom studentskom radu

1974. - "Flash Gordon" porno ZF verzija sa gomilom ženskih androida; iste je godine snimljen "The Stepford Wives", u kojem se sve žene u jednom gradiću pretvaraju u androide

1974. - Snimljen "Who," u kojem FBI agent lovi kiborga kojeg su napravili istočni Nijemci; ZF špijunski film

1975. - U "Robomanu" pak, znanstvenika iz SAD-a Rusi pretvaraju u kiborga

1976. - "Loganov bijeg" - roboti se ne pojavljuju mnogo, no to nije razlog da ne pogledate film

1977. - Horor/ZF film "Demon Speed" - kućno računalo izrađuje robota koji otima i siluje kućevlasnicu

1977. - "Rat zvijezda" - R2D2 i C3PO

1979. - Jedan od članova posade u "Alineu" je android

1980. - "Imperija uzvraća udarac," "Saturn 3"

1982. - "Android" sa Klausom Kinskim u naslovnoj ulozi; Kinski je znanstvenik koji je napravio dva androida od
kojih je jedna plavuša

1982. - "Istrebljivač"

1983. - "Povratak Jedija"

1984. - O "Terminatoru" sigurno ne treba previše pisati

1986. - Snimljen nastavak "Aliena;" još jedan android; iste je godine snimljen "Kratki spoj," film o vojnom robotu
kojeg pogodi munja i koji oživi

1987. - "Making Mr. Right" predstavlja jednog od rijetkih muških androida; glumi ga John Malkovich

1987. - "Robocop;" ista stvar kao i sa Terminatorom

1990. - Mladi par u filmu "Hardware" pronalazi androida ubojicu vojnog porijekla; ove je godine snimljen i "Robocop 2" i "Edvard Škaroruki."

1992. - "Terminator 2," "Alien 3"

1993. - "Robocop 3"

1998. - Snimljen ne tako dobar film "Izgubljeni u svemiru"

1999. - "Ratovi zvijezda: Fantomska prijetnja"

2000. - U filmu "Crvena planeta" susrećemo se sa robotom koji izmiče kontroli

2002. - "Ratovi zvijezda: Napad klonova"

hr.digg|prijavi