Borja.org

Oči poslovnog svijeta, ne skidaju pogled s najjačeg pretraživača da im slučajno ne promakne kakav novi potez, poput posljednjeg u kojem je Google ponudio besplatan Wi-Fi u San Francsicu

Kada su se Larry Page i Sergey Brin upoznali 1995. godine vjerojatno nisu ni slutili da će samo deset godina kasnije kovati planove za suradnju s NASA-om, imati kompaniju koja zarađuje preko 3 milijarde dolara godišnje i naravno, biti ponosni vlasnici niza rado korištenih Internet servisa. Sam Google prve korake napravio je u Larryevoj studentskoj sobi, a potencijalne ulagače tražili su i među velikim portalima, no nitko nije pokazao previše interesa pa su odlučili posao pokrenuti sami. Prvi ček (na sto tisuća dolara), 1998. godine, dao im je Andy Bechtolsheim, jedan od osnivača Sun Microsystemsa, a prijatelji, rođaci skupili su ostatak, pa je početni kapitali iznosio milijun dolara. Godinu dana kasnije kompanije Sequoia Capital i Kleiner Perkins Caufield & Byers, u Google su uložili još 25 milijuna dolara.
Već 2000.-te osvojili su dvije Webby nagrade za tehničko dostignuće, po odabiru stručnog žirija i publike. Iste te godine predstavili su AdWords, program za oglašivače, otvorili Google Direktorij, predstavili Google Toolbar - do kraja ove godine odgovarali su na 100 milijuna upita dnevno. Bio je to početak jednog divnog prijateljstva između korisnika i pretraživača. Iako nisu imali jaku marketinšku kampanju, Google je uspio dobiti korisnike usmenom predajom i minimalističkom početnom stranicom, fokusiranom isključivo na pretragu.

Sve na jednom mjestu

Današnji Google i onaj od prije pet godina uvelike se razlikuje, pa ni početna stranica nije više tako minimalistička. Može se naime personalizirati, što je tek jedan od dokaza da vlasnici ovog pretraživača korisnike žele sadržati što duže, a tako nešto sa stranicom start.com pokušava i Microsoft. Korisnicima na Googleu nudi se mogućnost postavljanja vremenske prognoze, citata dana, pojedinih bookmarka, Gmaila, vijesti iz različitih novinskih izvora (primjerice Forbesa, Fortunea, Motley Foola, Wireda) i slične servisne informacije. Od ostalih servisa, možda najzanimljiviji u poslovnom smislu jesu Google Maps i Gmail. Ovaj potonji, izazvao je pomutnju u medijima, nakon što je objavljeno da nude 1 GB prostora za pohranu podataka, što se sada i povećalo. Gmail može imati integrirane reklame iz AdWords programa, pa će tako, ukoliko korisnik "razgovara" o ljetovanju, dobiti pri dnu e-maila i - reklame turističkih agencija.

Google Maps s druge strane, slične reklame može postaviti na sliku - na primjer korisnik traži talijanski restoran u Helsinkiju preko Google Mapsa, a Google mu izbaci plaćene lokacije. Obzirom da je zakup ključnih riječi najprofitabilnija grana Internet oglašavanja, Googleu profit može samo rasti. Iako glasine da ovaj pretraživač razvija vlastiti sustav plaćanja nisu potvrđene, ako se i to dogodi, Internet će dobrim dijelom "pripadati" Googleu.
Posljednje vijesti pak, govore kako je Google San Franciscu odnosno gradonačelniku Gavin Newsomu, koji želi stvoriti bežični grad, ponudio besplatni pristup Internetu, bežičnim putem, dakako. Pritom su rekli kako bi grad bio testno područje i za neke druge nadolazeće servise ovog pretraživača. Ponuda je naišla na podijeljene reakcije, a kao i uvijek, najzabrinutiji su zaštitnici privatnosti. Dio korisnika Googlea nije oduševljen i inače načinom na koji pretraživač radi, a više zanimljivih detalja o toj tematici može se naći na adresi www.google-watch.org.

Googleov laboratorij Kako radi Google, što sve nudi, koji su servisi još u beta fazi, a koji su "diplomirali" može se vidjeti na adresi http://labs.google.com/. Osim toga, na adresihttp://labs.google.com/papers/index.html, moguće je pronaći više tehničkih detalja o funkcioniranju pojedinih usluga.

Google je sljedeći Microsoft
Sudeći po knjizi The Google Legacy, Stephena Arnolda, Google bi mogao biti sljedeći Microsoft. Zaronite dublje u Google, proučite njihov softver i patente, i znat ćete i njihovu budućnost, piše autor, a prenosi InformationWeek.

Sam autor tvrdi kako će se povijest ponoviti - isto kao što IBM nije razumio Microsoftov poslovni model prije dvadeset godina, tako ni Microsoft danas ne razumije Googleov. Također predviđa kako će se Google fokusirati na bežično, odnosno ponuditi besplatno servise ovim putem, a u prilog tvrdnji ide i nedavno predstavljeni Google Talk. Ultimativni je cilj, kaže Arnold, distribuirati potpuno personalizirane reklame korisnicima. Na kraju, ide i toliko daleko da tvrdi da ni Microsoftov softver nije siguran od Googlea.

Timeline

1995. Upoznaju se Larry Page i Sergey Brin

1998. Osnovan Google

1999. Beta verzija pretraživača dostupna

2000. Predstavljen AdWords

2001. Google kupuje Deja.com, najveću pretraživu USENET arhivu, predstavljeno pretraživanje slika

2002. Lansiran Google Labs, sam pretraživač dobiva nekoliko nagrada na Search Engine Watch Awards, lansiran Google News i Froogle

2003. Google kupuje Blogger, rođen AdSense program

2004. Proglašeni brandom godine, predstavljeno lokalno pretraživanje, kupljeni Picasa i Keyhole Corp.

2005. Nova verzija Google Searcha, Google Maps, Google Earth, Web Accelerator, pretraživač blogova

(Dnevnik, listopad 2005)

hr.digg|prijavi