Borja.org

Dugo vremena Google je bio "uzorna" korporacija, čiji je neslužbeni slogan, Ne budi zao, rado spominjan u geekovskim krugovima, no nakon par poteza pretraživača, ni slogan više nije isti, barem ne u očima korisnika
Ni redakcija pc chipa više nije ista, nakon što je Google zaboravio na svoju poslovnu filozofiju. Rasprave oko njihovih moralno upitnih poteza, podijelile su redakciju kako nekada zid Berlin ili domaću javnost recentni pjevački "uspjesi" estradnjaka. Osim Google Desktopa 3, koji "čuva" podatke na svojim serverima, nepremostivi jaz između nas stvorio je i Google u Kini. S jedne strane stojimo mi koji držimo fotografije revolucionara na zidovima i Sjedinjene Države vidimo kao Imperij (pogodite tko je Palpatine), dok su s druge nešto mlađe generacije, kojima je sasvim logično da korporacije ne prezaju ni pred čim kada je profit u pitanju.

Za one rijetke koji su živjeli na nekom planetu bez Interneta i uvida u zbivanja, Google je još dosta prije negoli će otvoriti svoj pretraživač na .cn domeni, počeo na svom news odjelu cenzurirati vijesti za kinesku javnost. Ako se kojim slučajem došli na njihov kineski odjel s vijestima iz Kine, čitali bi samo ono što tamošnja vlada želi da čitate. Početkom godine pak, otvorili su Google.cn, na kojem je cenzura nastavljena. Korisnici najmnogoljudnije zemlje svijeta, ukoliko traže podatke o primjerice ljudskim pravima, naći će samo ono što je i službeno odobreno.

"Početaka rada Google.cn sitea crni je dan za slobodu govora u Kini", napisali su u svom izvještaju Reporteri bez granica, "ova kompanija brani prava američkih korisnika no kada su prava kineskih u pitanju ne osvrću se. Poput njihovih konkurenata kažu kako nemaju izbora i kako se moraju pokoriti lokalnim zakonima, ali to je loš argument. Sloboda govora nije zanemariv princip koji može biti stavljen po strani kada surađujete s diktaturama". No, da ne bi mislili kako se pokorava samo Google, isto čine i sve druge američke kompanije. Yahoo je tako odao novinara koji je na jednom od foruma napisao nešto što se kineskim vlastima nije svidjelo i zbog toga dobio deset godina zatvora, a ovaj je portal također zaslužan za još dvije dosta visoke zatvorske kazne, po dostupnim podacima. Što je najtragičnije, podatke su dali bez ikakvih pitanja, iako su, kako je rekao odvjetnik osuđenog novinara Shi Taoa, Zhang Sizhi, mogli odbiti isporučiti informacije o korisniku. U susret Kini će rado izaći i Microsoft, kao i kompanije koje su ovu državu opskrbile tehnologijom koja im omogućava da imaju veliki kineski firewall, kako su mediji zgodno prozvali tamošnji sustav cenzure.

A kako je dobro zaključila Rebecca MacKinnon s Harvarda, kada bi se sve te kompanije udružile i lobirale za veću transparentnost, odnosno kako bi doista bile ozbiljne u svojim namjerama da učine pravu stvar, nešto bi se možda i promijenilo. U konkretnim slučajevima, navodi, kineski cenzori često nazovu telefonom web managere i traže da se nešto ukloni, bez da za to daju konkretnije razloge. Kada bi američke kompanije tražile pisani nalog, štošta bi se promijenilo.
Kao i našu malu zajednicu, i mnogo veću, onu američku, podijelila je odluka Googlea da cenzuira kineske rezultate. John Batelle osvrnuo se na njihovu filozofiju (http://www.google.com/corporate/tenthings.html), naročito onaj dio u kojem tvrde kako im je želja davati točne i pozdane rezultate, te piše kako smatra da su Googleovci sebe uvjerili da je to što čine ispravna stvar, dok Jason Calacanis, CEO blog mreže Weblogs Inc. misli kako je Google ispravno postupio. Naime, navodi on, što vjerojatno nije daleko od istine, imali su dva izbora ili ići s cenzuriranom verzijom ili zauvijek napustiti tamošnji Internet. Smatra također kako će ih prisustvo američkih kompanija uvući na slobodno tržište odnosno kako će osjetiti demokraciju, a jednom kada je osjete, neće je baš tako ispustiti iz ruku. Također navodi kako je Google tamo da nešto promijeni – rečenica je to na koju je stiglo najviše komentara jer je svima jasno da je Google u Kini zbog profita ne zbog nekih idealističkih ideja.

Iako je nemoguće ne složiti se s argumentom koji kaže kako je Google privatna kompanija koja ima pravo juriti za profitom, odnosno onim koji kaže da ga ne koristimo ako nam se ne sviđa način na koji rade, kada su u pitanju ljudska prava i stvari koje bi trebale biti iznad profita, ostaje gorak okus u ustima.

Gaaagle.com
Ubrzo nakon što je Google počeo sa cenzurom u Kini, na Internetu je osvanuo site koji se problematikom bavi i na kojem je vidljiv, što kroz kratke filmove, a što kroz foto montaže i stav dijela javnosti. Adresa stranica je www.gaaagle.com. Osim ovih, rad Googlea prati i site na adresi www.google-watch.org.

Budućnost Googlea
Magazin Business 2.0, koji se odnedavno može čitati i na CNN-ovim stranicama pozabavio se potencijalnom budućnošću Googlea, dajući priom nekoliko scenarija. U scenariju broj 1 (2025.) Google dominira i medijskim tržištem, u onom označenom brojkom 2 (2015.) najmoćniji pretraživač svijeta je Internet, dok treći predviđa kako bi 2020. godine Google mogao biti mrtav. Kompletan tekst možete pročitati ovdje. Na nedavno objavljenoj listi milijardera, u magazinu Forbes, Larry Page i Sergey Brin zauzeli su 26 odnosno 27 mjesto; teški su 12,9 milijardi dolara.

pc chip 131, travanj '06

hr.digg|prijavi