Borja.org

Ono na što su znanstvenici upozoravali godinama pokazalo se, naravno, kao istina. Ljudske aktivnosti utječu na klimu, budućnost je - tko zna kakva. Neki kažu još malo pa gotovo, drugi kako nije kasno da se stvari dovedu u red

Američki blockbuster "Dan nakon sutra" ljubiteljima filmova katastrofe je pokazao što bi se moglo dogoditi ako stvari po pitanju klime iznenada pođu krivo, a kako smo kasnije čitali, one i nisu daleko od istine. Klimatske su promjene danas top-tema svakog ozbiljnijeg medija, a ovi inozemni poput BBC-ja imaju na svojim web stranicama specijalne odjele posvećene isključivo tome. U centru naše pozornosti sve su češće zeleni blogovi i ista takva rješenja, pa nije rijetkost da su teme broja i tech magazina posvećene tom problemu. Tako je Wired u svibanjskom izdanju poveći broj stranica posvetio baš klimatskim promjenama. Poprilično dobra tema, koja je nama u oko upala zbog razgovora s - Alom Goreom, bivšim potpredsjednikom SAD-a.

Političke promjene

Kada vam političari govore o klimatskim promjenama i stvarima koje treba napraviti, nije baš da im vjerujete. Naprotiv, pomalo sa zgražanjem slušate što govore pitajući se gdje su bili kada je trebalo djelovati. Al Gore se već neko vrijeme bavi ovom temom, a krajem protekle godine održao je predavanje na temu, na kojem su prisutni bili Steve Jobs, Larry Page i Eric Schmidt, Vint Cerf, Jerry Yang, William Perry i ostatak creme de la creme ekipe Silicijske doline. Gore ih je, naime, pozvao da sudjeluju i pomognu. "Trebam vašu pomoć", rekao je, "radeći zajedno možemo pronaći i tehnološka i politička rješenja da ovaj problem riješimo." Obzirom na to da su ljudi u publici teški po više milijardi dolara i da vode najvrednije kompanije svijeta, poput Googlea, možda Gore i uspije u svojoj namjeri. O njegovoj misiji snimljen je i film An Inconvenient Truth, koji je prikazan na filmskom festivalu Sundance, a sam je Gore prije dvije godine osnovao "zelenu" kompaniju Generation Investment Management. Kako se čini, političar koji je često od strane američkih medija proglašavan gubitnikom možda ipak to nije. Jer, piše Wired, ovo je utrka njegova života.

Sudjelujte!

Nedavno je BBC pozvao svoje korisnike da sudjeluju u najvećem eksperimentu vezanom uz klimatske promjene, koji provodi u suradnji s Oxfordskim sveučilištem. Riječ je, naravno, o distribuiranom računarstvu, odnosno gomili korisničkih računala koja će donirati svoje procesorsko vrijeme u plemenite svrhe. Kako objašnjavaju na svojim stranicama, a što je mnogima već poznato, obzirom na kompleksnost zadataka za izradu klimatskih modela potrebna su superračunala. Uključenih faktora je mnogo i kreću se od temperature zraka do temperature mora, tako da je broj kalkulacija koje treba obaviti velik. Ako se prijavi deset tisuća korisnika, imat će, kažu, računalo jače od najjačeg superračunala. Sve što korisnik treba napraviti jest downloadati aplikaciju tešku desetak megabajta, bez ikakvih podešavanja i upisivanja podataka. Mnogi koji su radili s programom Seti@Home znaju dobro o čemu je riječ. A za one koji ne znaju, aplikacija funkcionira kao screen saver koji radi za Oxford i BBC dok vi ne radite ništa na računalu. Hrvatskih korisnika koji su donirali procesorsko vrijeme za sada je tek 47 (odnosno 48 s nama). Aplikaciju za sudjelovanje u najvećem eksperimentu o klimatskim promjenama možete downloadati s adrese http://bbc.cpdn.org/index.php.

Najgori mogući scenarij

Još je prije dvije godine NewScientist objavio rezultate istraživanja koje je provedeno na Sveučilištu u Leedsu, a koje je pokazalo kako će uslijed klimatskih promjena četvrtina kopnenih životinja i biljaka doći do ruba istrebljenja 2050. godine. U najgorem slučaju, napisali su, polovica će životinja i biljaka izumrijeti, a u obzir su uzeti različiti scenariji promjena, od srednjih do velikih. Kako je rekao Chris Tomas koji je vodio istraživanje, najbolji scenarij (ali i najmanje realističan) bio bi kada bi se dogodile minimalne klimatske promjene. Da su zaključci istraživanja alarmantni složili su se i drugi stručnjaci za klimu. Prijašnje su studije pak, pisao je New Scientist, proučavale kako će klimatske promjene utjecati na pojedine vrste, a ne na više njih. Sudeći po drugim predviđanjima koje su proveli znanstvenici u Trstu (Abdus Salam International Centre for Theoretical Physics), u budućnosti Mediteran može očekivati više poplava, sjeveroistočna Europa više snijega, a Sjeverna Amerika neuobičajene vremenske prilike. Kako navode, najekstremnije se promjene očekuju baš na Mediteranu i u Europi, a New Scientist navodi i kako su za masovni pomor u povijesti vjerojatnije krive klimatske promjene negoli asteroid. Stoga je moguće da se takvo što dogodi u budućnosti, iako se slažu da je najgori scenarij još uvijek moguće spriječiti. Takvim najgorim mogućim scenarijem pozabavio se i magazin Seed, jer se klimatske promjene događaju sada. Kako pišu, suše u Europi se sada očekuju svake tri godine (prije se to događalo svakih dvadeset godina), naravno zbog klimatskih promjena. Kao još jednu promjenu do koje će doći zbog klimatskih promjena navode porast bolesti vezanih uz klimu - malarije, kolere i sličnih. Znanstvenik James Lovelock smatra pak kako su zaključci doneseni u Kyotu i Montrealu trebali biti doneseni prije pedeset ili sto godina te kako je samim tim kasno.

Treehugher

Dobra zelena lokacija za sve koji žele pratiti ovu temu jest i u posljednje vrijeme dosta popularni Treehugher.com. Riječ je o web magazinu koji je u zelenom lifestyle stilu, a koji je pomogao osnovati i Nick Denton, vlasnik blogerske mreže Gawker. Ova odlična lokacija izvrsno je mjesto za informirati se, doduše više o zelenim proizvodima negoli klimatskim promjenama, no cijela priča počinje s vama, pa je Treehuger dobar korak za početi. Osim tekstualnog sadržaja tu je i Treehuger TV, za one koji vole gledati.

TIMELINE

1827.
Prva predviđanja
Jean-Baptiste Fourier predviđa kako će atmosferski efekti učiniti Zemlju toplijom

1940.
Ledeno doba
Znanstvenici po prvi put predviđaju kako dolazi novo ledeno doba

1979.
Sastanak na vrhu
Prva konferencija o klimatskim promjenama

1995.
Promjene
Najtoplija godina otkako se vodi evidencija

1997.
Dogovori
Protokol iz Kyota, koji SAD odbacuje 2001. jer će štetiti, rekao je Bush, američkoj ekonomiji

2050.
Doomsday
Četvrtina kopnenih životinjskih i biljnih vrsta umire

(moby 75, svibanj '06)

hr.digg|prijavi