Borja.org

Čini se da Bill Gates ipak nije bio u pravu kada je početkom 2004. u Davosu rekao kako će do 2006. godine problem spama biti riješen. I baš suprotno, problem je još uvijek i više nego prisutan, korisnički sandučići puni su ponuda za Xanax i Viagru, cijena dionica kompanija koje samo što nisu postale mega uspješne, mogućnosti dolaska do diplome, i sličnih. No, neki su pomaci u borbi protiv spama ipak vidljivi, spam filtri više manje dobro obavljaju svoj posao, a kako slikovito piše BusinessWeek, spam je isporučen, obrisan i digitalni život se može nastaviti. U pozadini naših digitalnih života, bije se pak bitka protiv spamera, pa od bitke do bitke, pobjeđuje neka druga strana, a problemi se pojavljuju i s neočekivanih strana.

Tako je Spamhausu, kompaniji koja radi crne liste spammera, sud u Illinoisu naredio da mora platiti 11,7 milijuna dolara kompaniji e360insight, koja tvrdi da je zbog uključivanja na listu pretrpila značajne financijske gubitke. Spamhaus odbija platiti jer kažu da sud u Illinoius nema jurisdikciju nad njima. Kako kompanije koje se protiv spama bore napreduju, tako u metodama slanja i skrivanja napreduju i spammeri. Istraživanje Panda Softwarae pokazalo je kako je 21 posto e-mailova koji stižu na korporativne adrese spam. Izraelska je pak kompanija Blue Security još u svibnju morala zatvoriti vrata jer je ruski spammer "Pharmamaster" na njih uputio vojsku zombi računala, koji su ugasili tvrtkin site. Istovremeno, srušio je i server na kojem je site hostan, pa su kolateralna žrtva bili blog servisi LiveJournal i TypePad. Sudeći po istraživanju analitičke kuće Radicati Group tijekom 2006. godine poslalo se na dnevnoj bazi oko 183 milijarde spam poruka, od čega je čak njih 59 posto završilo u korisničkom sandučiću. Ako se nastavi ovako, godine 2010. slati će se dnevno 465 milijardi spam mailova, od čega će 55 posto doći do korisnika! Sljedeće godine, zaključila je Sara Radicati, CEO Radicati Group kuće, potrošiti će se 198 milijardi dolara na čišćenje odnosno sprječavanje spama da do korisnika dođe. Godine 2003. potrošeno je 20,5 milijardi dolara na borbu protiv spama.

Najveći dio spomenutog novca potrošiti će se na anti spam filtre, dodatni prostor na serverima i mrežnu infrastrukturu. U 2007. godini kompanije će u prosjeku trošiti 257 dolara po korisničkom računu., što je 49 dolara više negoli 2003. godine. Kakvo je stanje stvari, možda najbolje pokazuju AOL-ovi podaci. Dnevno procesuiraju 4,5 milijardi e-mailova, od čega je 70 do 80 posto spam. Osim AOL-a, i sami korisnici troše više vremena na čišćenje sandučića ili blogova te siteova na kojima je komentiranje moguće, pa se i Internet Service Provideri moraju boriti s viškom prometa. Uz sve to, spam poruke više nisu samo ponuda, već i pokušaj da se od korisnika ukradu podaci – oko 8 posto spama su pokušaji phishinga, a kako smatraju u VeriSignu, s rastom Interneta rasti će i pokušaji prijevara. Organizacija Coalition Against Unsolicited Commercial E-mail, smatra pak kako je problem i što su korisnici spam prihvatili kao činjenicu, što spammere ohrabruje da nastave s kriminalnim radnjama.

Zanimljivu je pak analizu napravio neki lik, prativši koliko bi točno novaca izgubio da je kupovao dionice koje se reklamiraju u spam porukama. Rezultati se mogu vidjeti na adresi spamstocktracker.com

(Dnevnik '06)

hr.digg|prijavi