Borja.org

Iako su su se društvene mreže pojavile još krajem devedesetih, tek prije godinu dvije počinje njihov značajniji proboj na mainstream tržište. U tom razdoblju, kada su se pojavljivale prvi servisi ovog tipa komunikacije je najžešća bila na dating siteovima, gdje su korisnici bili u potrazi za partnerom. I još uvijek je tako no taj društveni element, postao je jedno od glavnih obilježja weba 2.0, o kojem se i kod nas u posljednje vrijeme počelo sve više govoriti, a koji je na inozemnoj sceni već dobro etabiliran. Prvo su se istaknuli blogovi, kod kojih je razgovor osnovi dio – bloger napiše post, nakon kojeg slijedi konverzacija o temi, a koja se samim tim, i dalje razrađuje. Osim kroz komentare, "razgovara" se i trackbackom – kada se jedan korisnik osvrne na pisanje drugog. Primjerice, napišete post o tome kako je MaxTv odlična usluga, a netko drugi se suprotstavi vašem mišljenju s tezom da je kablovska ipak bolja. Komentari i razgovor sada se događaju na oba bloga, a moguće je da će se proširiti i na sto drugih.

Nakon blogova, tu je i sva sila 2.0 servisa kojima je komunikacija duboko usađena u temelje. Na primjer, set servisa 43 – 43things, 43places, 43people svodi se gotovo isključivo na komunikaciju među korisnicima. Na prvom navedenom tako, napišete kako vam je životni cilj na primjer pokrenuti kompaniju, pa odmah možete vidjeti i koliko još korisnika to želi, a na tu vašu želju stići će veći broj komentara od strane onih koji kompaniju također osnivaju ili su to već učinili. Na 43places napisati ćete na primjer, kako želite posjetiti Bahame, javit će se korisnici koji to također žele ili oni koji su to već učinili, pa komunikacija može početi. No, tu je još uvijek riječ o nekom osnovnom tipu komuniciranja, dok su društvene mreže ipak najrazvijenije po tom pitanju.

Prijatelji stari gdje ste

Prvom društevnom mrežom, navodi Wikipedia, smatra se classmates.com koji je počeo s radom 1995. godine, a na kojem ste mogli saznati što radi i gdje je kolega iz školske klupe. Za ogromne Sjedinjene Države bio je to, i još je, iznimno korisna vrsta servisa, što dokazuje i oko 40 milijuna članova u SAD-u i Kanadi. Nakon toga, uslijedio je SixDegrees.com, koji se temeljio na konceptu šest stupnjeva razdvojenosti, po kojem se možemo povezati s bilo kime na planeti kroz samo šest osoba. Istoimeni servis trajao je od 1997. do 2001. godine. Korisnicima je omogućavao da izlistaju prijatelje, rodbinu, poznanike, te da s drugim korisnicima razmjenjuju poruke odnosno kroz sustav sitea vide s kime su i kako povezani. Nakon propasti SixDegrees.com servisa ulogu vodećeg 2002. preuzeo je Friendster, na kojem je uglavnom publika između 21 i 30 godina, a kojem je primat protekle godine preuzeo MySpace. Sam Friendster suočio se s nizom problema zbog kojeg su ga korisnici napuštali, no danas je zaslužan, ako ništa, za činjenicu da na svijetu ima oko dvije stotine društvenih mreža s različitim formama i idejama komunikacije.

Sama komunikacije ne odvija se nužno između mlađe populacije, a najbolji dokaz tome je Linkedin, na kojem se nalazi publika između 25 i 65 godina starosne dobi, pri čemu je ova društvena mreža fokusirana na posao. U BusinessWeeku, razgovarali su sa suosnivačem Linkedina Konstantinom Guerickeom, koji je objasnio razloge uspjeha društvenih mreža. Između ostalog, naveo je kako su mediji prepuni šuma, pa se je i oglašivačima teško probiti do ciljane publike iz jednostavnog razloga: bombardirani smo s tisućama reklamnih poruka dnevno. Usmena predaja, kakva se događa na društevnim mrežama, blogovima i sličnim Web 2.0 servisima, preuzela je stvar jer korisnici radije slušaju preporuke od nekoga koga poznaju. Što se samog Linkedina tiča, ideja je i više nego dobra. Ljudi koji rade posljednjih deset godina stvorili su mrežu kontakta, prirodnim putem, isključivo radeći. Problem je što, također prirodnim putem, izgube kontakt s tim poslovnim prijateljima i poznanicima. Na Linkedinu ne samo da će ostati u kontaktu, nego će se primjerice, kada donose neku poslovnu odluku ili zapošljavanju novog radnika, posavjetovati s članovima svog kruga, ili onima koji potencijalnog zaposlenika poznaju. Kada imate 25, važno vam je tulumariti i zabavaljati se, no nakon tridesete posao dolazi u prvi plan, pa nije nimalo čudno da je Linkedin uspješan. Također, utvrdio je Konstantin Guericke, iako je teže privući takvu publiku, njihove se mreže stabilnije i jače. Mlađu publiku lako je dobiti ali i izgubiti.

Okupljanje u grupama

Ipak, mlađa publika je temelj danas najpopularnijih društvenih mreža, MySpace i Facebooka. Oba su među prvih deset najpopularnijih web destinacija, a Facebook se je čak odbio prodati se za 750 milijuna dolara, jer smatraju da vrijede dvije milijarde. Obzirom da okupljaju mlađu publiku, analitičari smatraju kako bi ih mogao kupiti Viacom, koji u svom vlasništvu ima, između ostalog, VH1 i MTV. Naravno, ima i ona crna strana ovih mreža, pa i samom logikom velikih brojeva. Od osamdeset milijuna korisnika, mogućnost da neki od njih nemaju najbolje namjere je velika, pa je već bilo slučajeva ubojstava na MySpaceu, "oproštajnih" blogova i sličnog, no to je sasvim druga priča, koja doduše u Sjedinjenim Državama brine mnoge roditelje. No, isti taj MySpace otvorio je mainstream vrata mnogim glazbenicima, a prosurfate li ovom mrežom vidjet ćete da je i dosta domaćih nada baš tamo.

Unutar samih društevnih mreža kumunikacija može biti slojevita, a vjerojatno najbolja jest mogućnost udruživanja. Obzirom da je autor teksta i sam vlasnik društvene mreže na adresi www.dvanula.com, evo kako će uskoro ta komunikacija na konkretnom servisu i primjeru izgledati. Primjerice, svi zaljubljenici u Appleove proizvode oforme društvo nazvano po ovoj obožavanoj kompaniji, pri čemu mogu primiti koga hoće u članstvo ili biti zatvoreno društvo. Servis im omogućava da putem RSS-a prate sve vijesti vezane uz temu iz različitih izvora (Apple.com, ThinkSecret i slični), pohrane tematske bookmarke (sve siteove koji se Appleom bave), vode kolektivni blog, pohrane fotografije svojih Apple proizvoda, raspravljaju o istima. Zatim je moguće slagati različite top liste najboljih fotografija, spremati pojedine vijesti i čitati ih kasnije, obavještavati druge skupine korisnika o novitetima, slati jedni drugima poruke putem sustava integriranog na servis.

Tea Partay

Možda je ipak najzabavniji način komunikacije na Web 2.0 servisima, onaj koji se događa na YouTubeu. Ovaj su servis prije nešto manje od dvije godine osnovali Steven Chen, Chad Hurley i Jawed Karim. Misao vodilja bila je Broadcats Yourself. Za onaj mali postotak ljudi koji još to ne zna, Google je YouTube kupio za 1,65 milijardi dolara, za one koji su tek stigli s pustog otoka, radi se o servisu koji omogućava korisnicima da pohranjuju različite video zapise. U smislu komunikacije, tu su tekstualni komentari, no i znatno zanimljiviji, video komentari. Na primjer, osnivači YouTubea su se snimili kada je servis prodan i tim se putem obratili korisnicima. Tekstualnih komentara bilo je u trenutku pisanja teksta 7145, dok im se video putem obratilo 88 korisnika. Na Flickr servisu koji korisnicima omogućava pohranjivenje fotografije, pak, postoji mogućnost ostavljanja komentara na samoj fotografiji. Primjerice, ugledate odičan autoportret osobe suprotnog spola, i na plavim očima ostavite komentar Suze liju plave oči! Korisnik će potpuni komentar vidjeti kada kursorom miša pređe preko oka.

Komunikacija je u slučaju Web 2.0 projekata, kako vidimo, slojevita je i događa se na više razina i načina, a i zbog različitih motiva. Negdje je to duhoviti odgovor video zapisom, šale radi, negdje je riječ o poslovnoj komunikaciji, a negdje drugdje pak o raspravi na temu. Osim samih korisnika, vidljivo je to i na MySpaceu te YouTubeu, svoju poruku prema korisnicima na nove načine komuniciraju i oglašivači. Mnogi se brandovi nalaze na danas najpopularnijoj društvenoj mreži kroz profile, a mnoge reklame gerilskim su putem stigle do YouTubea. Najbolji primjer takve reklame jest Smirnoffov spot Teapartay, u kojem ekipa s Ivy leaguea rapa o nadolazećem partyu na kojem će se piti Smirnoff Raw Tea. Video je pogledan sigurno dva milijuna puta, za što valja zahvaliti i odličnom tekstu pjesme (Haters like to clown our Ivy League educations / But they're just jealous 'cause our families run the nation!)

Načini na koje danas na Internetu komuniciramo i razlozi zbog koji to činimo, daleko su dogurali, barem što se web razgovora tiče. Sam je web živahniji nego ikad, pa više nalikuje kakvoj zabavi na kojem se čuje žamor, negoli komunikaciji jedan na jedan, kakva se uglavnom vodi, na primjer e-mailom ili preko Skypea. Baš stoga, mnogi od web 2.0 siteova su korisni jer razgovor usmjeravaju ka određenoj specifičnoj temi, a za očekivati je dakako da će cijela priča još itekako napredovati.

Zatvorene društvene mreže

Iako je većina servisa ovog tipa otvorena za široke narodne mase, neke ne dopuštaju ulaz svima. Jedna je od takvih je BeautifulPeople.net, gdje orimaju samo lijepe korisnike (?!), a svakako je zanimljiva i ona A Small World, koja je pak namijenjena celebrity ekipi i onoj s viškom novaca, pa tamo jedni drugima preporučuju gdje se zabavljati, kuda otputovati i slično. Članstvo se dakako može dobiti samo pozivom, pa je riječ o nekoj vrsti eksluzivne mreže.

Iz brzih&kratkih

* Business Week donosi odličnu priču o rivalstvu Adidasa i Nikea. Kako pišu Adidas će zahvaljujući i kampanji teškoj oko 200 milijuna dolara, dominirati nadolazećim svjetskim prvenstvom. Nike se pak, okrenuo gerilskim metodama i udružio se s Googleom kako bi pokrenuo social network site joga.com (po joga bonito - igraj lijepo, portugese), namijenjen fanovima

* BusinessWeek o social network siteovima, odnosno toj zlatnoj social groznici

* Techcrunch, osim social network šale Isolatr, spominnje i Snubster, social network servis preko kojeg možete prijatelje obavijestiti na koga ste ljuti, a ako je stvar prešla granicu, uvijek ih možete staviti na dead to me listu

* GigaOM o social network brojkama, tko ima koliko korisnika i sve ostalo

* Vezano uz MySpace i slične social network mreže, možda u USA prođe zakon kojim će se pristup takvim siteovima onemogućiti u školama i knjižnicama, piše LA Times

* Kako je social network šala Snubster postala pravi projekt u beti, piše Wired

* Zanimljiva konspirativna priča oko startup kompanije TheFacebook koja, čini se, ima veze s CIA-om. Sam Facebook je student social network site, na kojem studenti rade svoje profile, a informacije o njima se apdejtaju i iz drugih izvora; autor pretpostavlja kako su povezani i s Information Awareness Officeom

* AOL će možda pokrenuti social network site, ubojicu MySpacea

* Trip Hawkins, CEO kompanije Digital Chocolat, predviđa kako će mobilni korisnici u SAD-u 2013. godine trošiti preko deset milijardi dolara na ono što naziva mobile social applications. Given that the market doesn't even exist yet, and isn't tracked by market research companies, that might sound like hubris from most entrepreneurs, piše Red Herring. Inače Trip je 1982. godine osnovao Electronic Arts, danas najveću tvornicu igara. Što se mobitela tiče, kuća KDA Research provela je istraživanje kojim se pokušalo utvrditi koliko su klinci ovisni o mobitelima: rezultati ovdje

* Daily show o social networking sietovima, prezabavno

* Društvene mreže koriste i čelnici različitih kompanija, piše BusinessWeek. Social networking technology also can also help businesses search employee relationships for possible clients and other key contacts, pišu. Riječ je inače o jednom od tekstova iz Social netwrok specijalnog izvještaja

* Na pitanje zašto bi kompanije, organizacije i slični trebali koristiti društvene mreže, ili njihov princip rada, odgovara blog The Social Customer Manisfeto

* Tim Berners Lee - Scientific Study Of The Social Web, na odličnom Marketing & Strategy Innovation blogu

* FBI upozorio roditelje na social networking siteove

* Na nove trendove u online prometu, osrvće se MSNBC. While growth is slowing at most top Internet sites, it is skyrocketing at sites focused on social networking, blogging and local information

(pcchip&borja.org '06)

hr.digg|prijavi