Borja.org

Sve veći broj mobilnih uređaja na Linuxu, mogao bi uskoro u drugi, a možda i prvi mobilni plan staviti ovaj operativni sustav

Iako je pingvin (zaštitni znak Linuxa) svoj mobilni put započeo prije dvije godine, sve ga češće nalazimo na različitim mobilnim uređajima, a godina u kojoj se nalazimo, za mobilni Linux trebala bi biti prijelomna. Kako je predviđeno početkom protekle godine (studija analitičke kuće Zelos Group "Defining the Market for Full-Feature Handsets"), Linux će se opasno suprostaviti Symbianu, pa i na dugoročnom planu ima dobre šanse za uspjeh.

Dio takvog razvoja događanja viđamo i ovih dana: Nokia je predstavila Internet Tablet uređaj temeljen na Linuxu, Motorola je sve dublje zakoračila u ovaj operativni sustav, a i nedavni je odlazak CEO-a PalmSourcea Davida Nagela, mnoge analitičare naveo na pomisao da se i Palm još više kreće u smjeru Linuxa. Kako god bilo, Linux postaje sve značajniji igrač na tržištu mobilnog softvera, a uređaji koje predstavljamo, manji su dokaz tome.

Motorola E680i/ A780
Kompanija koja je još prije dvije godine predstavila Linux mobilni telefon, iza sebe sada već ima nekoliko modela na ovom operativnom sustavu. Jedan od posljednjih jest tri band uređaj E680i, nasljednik prošlogodišnjeg modela E680, koji spada u red "glazbenih" uređaja, obzirom da ima podršku za MP3, WMA, WAV te AAC audio format, stereo zvučnike i i 3D surround zvuk. Sukladno tome ni prostora za pohranu ne nedostaje. Korisnicima je namijenjeno 50 MB dijeljenje memorije, a tu je i SD/MMC utor, koji će omogućiti proširenje do 2 gigabajta. Multimedijalni uređaj odlikuje se i integriranom kamerom, maksimalne rezolucije 640 x 480 piksela te mogućnošću snimanja video zapisa. Osim ovog nedavno predstavljenog uređaja, Motorola je protekle godine predstavila model A780 (GSM 850 / GSM 900 / GSM 1800 / GSM 1900), koji također dolazi s MP3 podrškom, mogućnošću Bluetooth povezivanja, 1,3 megapikselnom kamerom, GPRS-om. Ove godine, očekuje se još nekolicina Motorolinih Linux uređaja.

Nokia 770
Nit' je mobitel nit' dlanovnik, tako nekako bismo mogli prozboriti o novom Nokijinom uređaju označenim brojkom 770, a svrstanim u kategoriju Internet Tablet uređaja. Predstavljen je na LinuxWorld summitu u New Yorku i naravno, temeljen je na Linuxu (Nokia Internet Tablet 2005). Namjena mu jest komunikacija, ali prije svega putem Interneta, dakle elektroničkom poštom i sličnim načinima mrežnog sporazumjevanja. Zbog toga, tu su Bluetooth, te 802.11b/g podrška, koji će spajanje omogućiti. Da je naglasak stavljen i na multimediju pokazuje široki spektar podržanih formata, pa su između ostalog podržani MP3, Real Audio, MPEG4, AAC, WAV, AMR, MPEG1, MPEG4, Real Video, H.263, AVI, 3GP, JPEG, BMP, GIF i još nekolicina. Widscreen ekrane rezolucije 800 x 480, s mogućnošću zooma i on screen tipkovnicom, kao i gomila softvera zasigurno će pridonijeti popularnosti ovog čudnog hibrida, čija primarna publika su oni korisnici koji žele Internet u pokretu odnosno bilo kada, bilo gdje.

Sharp Zaurus
Jedan od (nama) najbolje dizajniranih dlanovnika (uz neke od Sonyevih modela), svakako jest i Sharpov Zaurus koji se odlikuje QWERTY tipkovnicom. Za razliku od većine uređaja koje predstavljamo u ovoj rubrici, Zaurus SL-C1000 može se kupiti i u Hrvatskoj, po cijeni od 5200 kuna (detalje pogledajte na adresi www.crazy-shop.com). Pokreće ga Intelov Xscale 416 MHz procesor, integrirano je 64 MB SDRAM-a i 16MB Flash ROM-a, a Linux je verzije 2.4.20 (uLinux kompanija Lineo). Uređaj ima mogućnost proširenja putem SD/MMC/CF kartica. Nešto napredniji jest model SL-C3000, no prije svega po integriranom Hitachijevom tvrdom disku od 4GB, koji će zasigurno privući dobar dio korisnika. Na žalost, nedostaje Bluetooth ili mogućnosti Wi-Fi povezivanja. Ipak, može se reći da je Zaurus linija (posebno model SL-C3000) i više nego zanimljiva u segementu Linux mobilnih uređaja. Možda prije svega, zbog aktivne zajednice koja mu daje podršku.

Archos PMA400
Uređaj Archos PMA400 jest PVR/PVP (personal video recorder/player) s 3,5 inčnim LCD zaslonom, integriranim tvrdim diskom od trideset gigabajta, koji omogućava kojekakvu vrstu zabave. Na primjer, može snimati TV program ili glazbeni sadržaj, a osim toga, i fotografije je moguće pohraniti na spomenuti tvrdi disk. Ako to nije dovoljno, uvijek ostaje mogućnost igranja kakve igre ili bežično (ili preko mreže te infracrvenog sučelja) spajanje na Internet. Ako, na kraju, ni time nisu zadovoljni, korisnici uz pomoć PMA400 Software Development Kita uvijek mogu razviti vlastite aplikacije. Cijena uređaja kreće se oko 800 dolara.

Pogled u prošlost - Yopy, WatchPad i sve ostalo...

Yopy dlanovnik još je jedan od mobilnih uređaja temeljen na Linuxu, a koji smo (za sada) susretali samo na Internetu. Predstavljen je prije dvije godine, namijenjen je mlađoj populaciji, a operativni sustav je Linupy. U Future Talku, nalazi se isključivo zbog pomalo (kako su i inozemni mediji primijetili) retro futurističkog dizajna. Sam dlanovnik se naime više ne proizvodi, no pamtit će se po tome što je početkom stoljeća kročio (Linux) putevima kojima su rijetki dlanovnici išli.
Osim njega, zanimljiv Linux uređaj svakako je sat WatchPad koji su razvile kompanije Citizen Watch i IBM. Bila je to vjerojatno "demonstracija sile" IBM-ova istraživačkog odjela kojim su željeli pokazati kako jedna platforma, Linux, može funkcionirati na gigantskim serverskim sustavima, običnim računalima i - satovima. Sam sat ima integriran i Bluetooth, biometrijski čitač, 320 x 240 ekran, Li-Ion bateriju, ni gospodin Bond/agent Hunt ne bi ga se posramili. Što se Linux mobitela tiče, bacimo li taj pogled na proteklih pet godina, vidjet ćemo da mobitela na Linux nije nedostajalo, a najviše ih se pojavilo na kineskom tržištu. Krajem 2003. Samsung je predstavio model SCH-i519, kompanija E28 model E2800 iE2800+, kompanija TEM (dijelom u vlasništvu tamošnje vlade) krajem protekle godine razvila je 3G Linux telefon...Osim toga, slična je stvar i s VoIP telefonima - Amstrad E3, NexPaq, Snom 190, samo su neki od njih.

TIMELINE

1991.
Linus Torvalds počeo razvijati Linux. Iste godine objavljena verzija 0.01

2002.
Kompanija Sharp predstavila dlanovnik Zaurus SL 5500

2003.
Motorola predstavila prvi Linux mobitel, A760

2004.
Kompanija Simputer predstavila low end model Amida, namijenjen "razbijanju socijalnih razlika"

2005.
Nokijin Internet Tablet uređaj (770) temeljen na Linuxu, predstavljen na LinuxWorld summitu u New Yorku

2008.
Linux postaje mainstream na mobilnom tržištu

moby 64, lipanj 2005

hr.digg|prijavi