Borja.org

Pitanje na koje svi pokušavaju naći odgovor, a rijetki ga imaju, jest prije svega hoće li tiskana izdanja novina, magazina preživjeti Internet, odnosno, kako će televizija iskoristiti potencijal istog. Mogućnosti su dakako ogromne, i iako ga u svijetu, što se novinskog svijeta tiče, mnogi dobro iskorištavaju, u nas situacija nije takva, pa se novine, barem dnevna izdanja, svode na prenošenje tekstova iz tiskanih medija. Tek rijetki u potpunosti iskorištavaju kroz interaktivne i ostale mogućnosti prednosti Interneta.

Na inozemnoj medijskoj sceni, vidljivo je to iz recentnih akvizicija, i one medijske kuće koje to nisu učinile, ulažu u Internet. U nedavnom je pak intervjuu dizajner Mario Garcia, koji je prije dva mjeseca preuredio azijsko i europsko izdanje Wall Street Journala, rekao kako novine moraju online izdanja integrirati u offline, odnosno kako jedno mora biti produžetak drugog. S televizijom je situacija malo drugačija, pa je vjerojatnije da će se na neki način Internet i televizija, preko jednog digitalnog središta dnevne sobe, spojiti.

Cell Journalist

Za ovaj magazin, možda najzanimljiviji je trend građana novinara, odnosno mobilnih uređaja s integriranom višepikselnom kamerom. Isti su naime omogućili da slučajni prolaznici postanu isti takvi novinari. Kada je protekle godine u Amsterdamu ubijen Theo van Gogh, jedna od objavljenih fotografija u tamošnjim dnevnim novinama bila je ona slučajnog prolaznika s mobitelom, a i proteklog ljeta sličnu smo stvar vidjeli u Londonu, nakon terorističkih napada koji su se dogodili. Samo je BBC tada, u jednom danu, primio tisuću fotografija korisnika. Ne treba ni spominjati američki slučaj s uraganom Katrin, a takvih događanja, u kojima građani novinari imaju glavnu riječ biti će vjerojatno sve više. Baš stoga, pokrenute su stranice Cell Journalist, na adresi www.celljournalist.com. Korisnici koji imaju kakve atraktivne fotografije ili video zapise, bilo da je riječ o elementarnim nepogodama ili celebritytima u šetnji, mogu ih poslati ovdje. Ukoliko fotografije budu objavljeni, građani novinari biti će plaćeni, i to pedeset dolara svaki put kada je snimka iskorištena. No, kompleksnija je to priča od samog slikanja i isplaćivanja građana novinara, jer se, kako smatraju Walter Grolimund i Jann Jenatsch iz agencije Keystone Switzerland, građani novinar ne mogu emocionalno odvojiti od samog događanja, jer su često u njega upleteni. Uz sve to, dodat ćemo mi, najviše nas plaši mogućnost sve većeg broja paparazza.

Epic

Građani novinari i bloggeri Robin Sloan i Matt Thompson, napravili su kratki film Epic 2014 (www.robinsloan.com/epic/), u kojem pokušavaju predvidjeti kakva se budućnost sprema medijima. Njihov uradak kreće od osnovanja Amazona i Googlea, pri čemu potonji igra ključnu ulogu - kupovina Blogger servisa i pokretanje Google Newsa uvelike su promijenili sliku medija. Kao godinu u kojoj je sve počelo navode 2004., te predviđaju kako će se Google i Amazon spojiti u Googlezone te kako će se svi njihovi sadržaji spojiti u Google Grid, jedinstvenu mrežu u kojoj se dijeli i ostavlja sadržaj. To i nije daleko od istine, naročito ako pogledamo mogućnosti personaliziranja koje je Google uveo, uvrštavanje bloggera u servis vijesti od strane Yahooa, Net Vibes (www.netvibes.com), Microsoftove live.com i start.com stranice. Sve one omogućavaju korisniku da si "posloži" početnu stranicu s izvorima vijesti koje želi čitati, blogovima i sa sličnim sadržajem.

Televizija na mobitelima

Kada je u Hrvatskoj bila aktualna ptičja gripa (gdje li su nestali svi oni spektakularni dramatični naslovi?) u redakciji smo jedan dan, vijesti u podne pogledali na zaslonu mobilnog uređaja, konkretno na Nokijinom modelu 6680. Istina, to više i nije budućnost, barem ne tako daleka, jer televizija na mobitelima jest opcija, a kao i mogućnost video poziva i ova nas je - oduševila. Je li to stoga što smo skoro pa rani usvajači novih tehnologija ili su vijesti na (tako) malom ekranu privlačnije, ne treba pogađati.

Možda zanimljivija biti će integracija televizije i Interneta. Vlasnici TiVo uređaja u Sjedinjenim Državama dobili su priliku preko Yahooa podešavati snimanje, CBS i NBC nude serije on demand, na download za 99 centi (!), ABC svoje favorite prodaje na iTunesu, video blogovi postali su uobičajena ponuda za korisnike ovog servisa, a sprema se i mogućnost pretraživanja video zapisa preko Interneta te gledanje istih na većim TV ekranima.

I to je tek mikroskopski dio jedne mnogo veće TV promjene. Distribucija programa preko Interneta je počela i rijetke su kompanije, od televizijskih (MTV, odnosno Viacom) do softverskih (Microsoft), koje nisu zakoračile u ovaj segment. Ipak, smatra Jason Hirschhorn, jedan od potpredsjednika MTV-ja, tradicionalna televizija neće umrijeti, jer korisnici žele interaktivniju televiziju, no ne i smrt ove koju poznajemo. Za naše čitatelje koji koriste Winamp player, preporučujemo neobavezni klik na odjel Internet TV, naročito ako želite gledati stare TV materijale, video spotove, gerilski sadržaj.

Broadband magazini

Ako televizija ide prema broadbandu, nema razloga da to ne učine i - magazini. Iako se već sada nudi velik broj magazina u digitalnom formatu, što je zgodno rješenje jer se dostavlja bez da uopće mičete pogled s ekrana, rijetki su magazini poput onih na adresi www.magwerk.com. Tu ćete naime naći tri magazina, Play Music, Encore i Probe, različite tematike, od načina života (ili u nas uvriježenog lifestylea) do igara. Ovi magazini u potpunosti iskorištavaju prednosti brze veze pa ćete tako, primjerice, u tekstu o igri Doom 3 istovremeno pogledati i video iz igre, dok čitate pratiti će vas 'zvuk' Marsa (gdje se igra događa), a ako čitate recezenziju kakvog albuma, naravno, biti ćete i u prilici odmah album preslušati! Pregledavate li pak najnoviji jesenski modni editorial, po stranici će lagano padati lišće, dok će vas kao glazbena podloga pratiti islandska diva, Bjork, odnosno njena skladba Hunter. Iako je riječ o magazinima koji imaju klasična izgled i prijelom, riječ je o sasvim drugačijem iskustvu čitanja.

Information Overload

Termin iz naslova, skovao je futurist Alvin Toffler u svojoj knjizi Future Shock, kojeg smo spominjali u ljetnom dvobroju pišući o predviđanjima iz prošlosti vezanim uz našu sadašnjost. Information overload i više je nego prikladan opis vremena u kojem živimo, pa nije ni čudno da je ova godina bila jedna od najgorih za novinska izdanja u Sjedinjenim Državama, a ni budućnost nije sjajna. Trenutno, zapadni svijet više a naš gotovo nimalo, vodi niz debata i traži odgovore na niz pitanja, vezanih uz temu. Dobar dio njih odvija se na adresi www.editorsweblog.org, barem što se novina tiče, pa svakako preporučujemo posjet.

Podcast je novi radio. Ili?
Podcast, svojevrsni audio show koji rade korisnici u posljednje je vrijeme sve spominjaniji, naročito nakon što ga je Steve Jobs, preko iTunesa, odlučio gurnuti prema mainstreamu. No, trenutna istraživanja pokazuju kako ga sluša manji broj ljudi, iako ima interesantnih poput sci fi/detektivskih radio drama iz '50. Osim podcasta Steve je u iTunes odučio ubaciti u video blogove, npr. odličan Rocketboom. I iako niti jedan od ta dva pojma nije duboko u mainsteramu, jasno pokazuju kuda svijet ide - prema sadržaju koji stvaraju korisnici.


TIMELINE

2004.
Fotografija uslikana mobitelom od strane građana objavljena u nizozemskim dnevnim novinama

2005.
Yahoo uključio bloggere u servis vijesti; 51 posto američkih novinara blogove čita

2008.
Google i Amazon se spajaju u Googlezone, rađa se Google Grid

2010.
Nestaju news organizacije

2012.
Moby u broadband izdanju za "obični" i mobilni web

2040.
Novinska izdanja kakva smo poznavali umiru

(na slici: Probe magazin, http://www.magwerk.com)

moby, studeni '05

hr.digg|prijavi