Borja.org

Najjači brand protekle godine - Google - odlučio je, čini se, nakon najave Microsofta da će ući agresivnije u pretraživanje, odgovoriti kontra napadom, odnosno ulaskom u područje besplatnog e-maila. U ovom segmentu Microsoft je jak još od kraja devedestih kada je za oko 300 milijuna dolara kupio Hotmail, tada a i danas, najači besplatni e-mail servis. Osim Microsofta, na istom je području jak i Yahoo, no oba gube od Googlea na polju pretraživanja. Googleov e-mail servis mogao bi lako preuzeti vodstvo, jer su najavili da će korisnicima dati čak 1 GB prostora u njihovim elektroničkim sandučićima, pa tako neće biti potrebe za čestim brisanjem starih poruka, niti pop-up prozora, a tu je dakako i uobičajeni softver za borbu protiv spama i virusa. Microsoftov Hotmail nudi tek 2 MB besplatno, dok se 100 MB plaća oko 60 dolara godišnje. Kod Yahooa, korisnik će dobiti 4 MB besplatno, a za 100 MB će morat izdvojiti 50 dolara. Oba imaju poput Gmaila zašititu od virusa i spama, no unutar Gmaila korisnik bi mogao i pretraživati pohranjene arhivirane poruke.

Zaštitnici privatnosti - zabrinuti

Zaštitinici privatnosti često se brinu oko svakojakih stvari, pa tako i oko Gmaila, jer smatraju da će ovakav servis olakšati nadgledanje građana. Naime, spomenuta tehnologija pretraživanja skenirat će nadolazeće e-mailove i unutar njih ubacivati relevatne tekstualne reklame. Ako primjerice korisnik s nekim razgovara o najboljim restoranima u Zagrebu, Google će ubaciti reklamu za neke od njih. Mailovi koje korisnik šalje neće se skenirati. "Mislim da će time prijeći liniju koja nikad nije trebala biti pređena", kaže Richard B. Smith, sigurnosni konzultant, "jer se nikada ne bi trebalo gledati u sadržaj". S njim se slažu i u jednoj od organizacija za zaštitu privatnosti, Electronic Privacy Information Centru: "Zašto onda ne ubaciti operatera da sluša vaš telefonski razgovor s nekim i povremeno se ubacuje", kažu.

I Hotmail i Yahoo, pa i naši provideri, ubacuju tekstualne poruke na kraj e-maila no one su slučajno generirane, i nemaju veze sa sadržajem samih poruka, a ako i imaju, riječ je o slučajnosti. Stvar je osjetljiva i s političke strane, jer algoritam koji skenira mailove ne može znati da li je osoba koja spominje Busha njegov simaptizer ili ne, no može mu poslati reklamu u kojoj se kaže da glasa za Kerrya. Chris Hoofnagle, iz spomenute EPIC organizacije tvrdi da se ovakva praksa možda kosi i s Electronic Communications Privacy zakonom, unutar kojeg se kaže da Internet Service Provider ne smiju "snimati" sadržaj komunikacija osim ako za to nemaju specifičan razlog. U Googleu pak kažu kako su kompatibilni sa svim zakonima i napominju da država ako želi, ne treba Google da nadgleda e-mailove. Također napominju kako će privatnost korisnika i dalje štititi najbolje što mogu. Gmail već je dostupan u beta fazi na adresi www.gmail.com, i ne treba nimalo sumnjati u njegovu popularnost. Malo korisnika i brine oko privatnosti, a 1 GB je mamac kojem rijetki neće odoljeti.

Gmail i pravne nedoumice
Gmail od samih početaka usluge je pod jakim napadom kako zakonodovaca tako i zaštitnika privatnosti. Zastupnica Demokrata u Senatu SAD-a, Liz Figueroa, ovu je uslugu nazvala faustovskim ugovorom, zbog napada na privatnost korisnika, te najavila zakon kojim će zasutaviti Gmail. "Smatramo da je riječ o napadu na privatnost korisnika", kaže Liz, "GMail je otprilike kao da imate gigantski jumbo plakat usred vašeg doma". Nakon što od Googlea nije dobila nikakav povratni komentar, senatorica Figueroa odlučila je uzeti stvar u svoje ruke. Osim nje, sveukupno je dvedeset i osam organizacija za zaštitu privatnosti uputilo protestno pismo Googleu, i to prije svega zbog umetanja tematskih tekstualnih reklama unutar e-maila.

To znači da bi svaki dolazni e-mail bio skeniran i na temelju posebnih algoritama bi se ubacivala reklama - ukoliko se korisnik dopisuje o putovanju na Bali, Google će u mail ubaciti reklamu neke od turističkih agencija koja putovanja nude.

Kako su u svakoj državi pitanja privatnosti rješavaju na različite načine, tako će opstanak servisa ovisiti o zakonima pojedine države. Velika je Britanija primjerice odlučila omogućiti korisnicima pristup servisu, ali samo pod uvjetom da Google ne zavarava korisnike po pitanjima privatnosti. "Dokle god servis jasno naznačava da će skenirati e-mail poruke i koristiti ih u marketinške svrhe, i korisnici na to pristanu, stvar nije problematična", rekli su u organizaciji UK Information Commissioner.

U Njemačkoj s druge strane, zakon o zaštiti privatnosti brani ono što Google Gmailom planira napraviti; tamo se naime e-mail, fax i telefonska komunikacija smatra povjerljivom.

Obzirom da senatorica Figueroa stoji iza Do Not Call zakona, koji je omogućio korisnicima da se registriraju telefonski broj kako ih teleoglašivači ne bi zvali, realne su šanse da zaustavi Googleov Gmail, barem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sam je servis još uvijek u testnoj fazi i ne zna se točan početak rada. Ipak, korisnici koji su ga imali prilike isprobati doimaju se zadovoljnima - 1GB prostora je odlična ideja koja ih rješava muke čestog brisanja e-mailova, a i poprilična se količina e-mailova može pohraniti. Također, oduševljeni su odličnim sortiranjem mailova - ako je korisnik primjerice o nekoj temi razgovarao s kolegom, kada nađe jedan takav tematski mail Gmail će mu sa strane dati ispis svih mailova na temu, pa je i ta vrst pretraživanja, tvrde, najbolja koju su do sada vidjeli. Uvedene su i oznake pojedinih mailova, pa će tako rasprava o politici i godišnjem biti označena s oznakama "politika" i "godišnji". Što se reklama tiče, u prvih su ih nekoliko mailova primjetili dok su se kasnije, kao i na Googleu "izgubili", odnosno korisnici ih više nisu primjećivali.

Deset stvari zbog kojih je Google obožavan

1. Početna stranica im je neopterećena suvišnom grafikom i fokusirana je na samo pretraživanje.
2. Reklame su na Googleu diskretno postavljene sa strane i označene kao takve.
3. Ako ste baš toliki Star Trek fan, Google možete čitati i na Klingonskom.
4. Šest milijuna indeksiranih stvari - od web stranica do fotografija.
5. Google na WAP-u, moblino pretraživanje kakvo se samo poželejti može.
6. Može se koristiti i kao kalkulator (u polje za pretraživanje upiše se npr. 325+500=)
7. Omogućava pretraživanje news grupa i vijesti.
8. Prikazuje i stanje na burzi (ukoliko se upiše MSFT - Microsoft - izbacit će kao prvi rezultat link na informacije o dionicama kompanije), raspoznaje bar kod, a nudi i pretraživanje patenata po broju.
9. Služi i kao atlas (za SAD - upiše se kod, npr. 212, a kao prvi rezultat se dobije mapa )
10. Google Labs napredni je odjel u kojem se "kuhaju" i neke nove stvari poput glasovnog pretraživanja

GOOGLE TIPS

1. Traži li se određena osoba, npr. Sergey Brin, ukoliko se ime upiše u navodnike pretraživač će izbaciti stranice s punim imenom, dok će ako navodnika nema, izbaciti sve stranice gdje se spominju kako Sergey tako i Brin
2. Plus je također dobro koristiti; primjerice "Sergey Brin"+IPO će izbaciti sve rezultate u kojima Sergey Brin spominje Googleov IPO
3. Minus se također može koristiti, a funkcija mu je da eliminira riječ. Traži li se mogućnost spajanja bluetootha na osobno računalo, ako se doda minus trgovine, među rezultatima se neće nalaziti trgovine koje prodaju Bluetooth uređaje odnosno osobna računala
4. Google ponekad ne prikazuje sve dobivene rezultate, no ispod svakog od njih nalazi se link na Više sličnih rezultata, koji će dati preciznije i točnije rezultate
5. Brand godine će raspoznati i neke druge znakove: ukoliko se upiše vacation Bali or Croatia, Google će raspoznati dvije različite lokacije. OR se može zamijeniti znakom |, a osim toga alternative se mogu dodavati tildom ~
6. Napredno pretraživanje također je integrirano, i iako je nešto duži put do konačnog odgovora, korisnicima koji nisu upoznati s radom na Googleu, uvelike će pomoći
7. Unutar pretraživanja slika, Googleu se može zadati da traži samo male, srednje ili velike slike
8. Moguće je i pretraživanje pojedinih formata (PDF, DOC i sl.) i to ako se na kraju upita doda ekstenzija formata. Istu je stvar moguće podesiti u opcijama naprednog pretraživanja
9. Ukoliko se traži neki PDF format, Google rezultat može prikazati kao HTML datoteku
10. Za 2,50 dolara Googleu se može postaviti bilo koje pitanje na koje će korisnik dobiti odgovor

Zakon kaže...
Tajnost telekomunikacijskih priopćenja (Zakon o telekomunikacijama)
Članak 106.

(1) U svrhu osiguravanja tajnosti telekomunikacijskih priopćenja u javnoj telekomunikacijskoj mreži i u obavljanju javnih telekomunikacijskih usluga te pripadajućih podataka o telekomunikacijskom prometu, zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje i svaki oblik presretanja ili nadzora nad telekomunikacijskim priopćenjima i pripadajućim podacima o telekomunikacijskom prometu.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako postoji privola samog korisnika usluga ili zahtjev utemeljen na posebnom zakonu.

(Dnevnik, travanj '04)

hr.digg|prijavi