Borja.org

Poput prošle i ova je goidna, barem prva polovica, bila gotovo potpuno googleizirana. Nije prošao ni jedan mjesec a da ovaj pretraživač nije predstavio novu uslugu ili aplikaciju

Oko tog Googlea, uvijek je neki hype, iliti strka, barem što se medija tiče. Svaki njihov potez redovito se prati, komentira i analizira, što i nije čudno obzirom na cijenu njihovih dionica, koja su u lipnju prešle cijenu od tri stotine dolara. Po nekim analitičarima riječ je o "balonu koji se sprema puknuti", kako smo već vidjeli u propasti dotcoma, dok drugi smatraju kako Google samo može rasti. Rastao ili ne, krajnji korisnici za sada su sasvim dovoljno profitirali od niza usluga ovog pretraživača.

Zemlja zove Google

Možda najzanimljivija usluga, odnosno aplikacija, koja je i u našim krajevima izazvala sasvim dovoljno zanimanja jest Google Earth odnosno Google Maps, koji omogućavaju satelitski pogled na planetu, gradove. Malo je onih koji nisu ovim programom potražili svoj dom i poznate građevine te lokacije. Aplikacija Google Earth koristi tehnologiju kompanije Keyhole, koju je Google kupio krajem protekle godine. Google Earth omogućava korisnicima potragu za određenim lokacijama "iz zraka", uz pomoć satelitskih snimaka. Za područje Sjedinjenjih Država, neki gradovi su vidljivi i u tri dimenzije, dok se same satelitske fotografije mogu rotirati. "Google Earth", kažu u Googleu, "kombinira broadband streaming tehnologiju i 3D grafiku, poput video igre, omogućavajući korisnicima da interaktivno istražuju svijet i susjedstvo".

Besplatna za obične korisnike

Google Earth besplatan je za osobno korištenje, i u u ovoj kompanijikažu kako se može koristiti za planiranje putovanja, pronalaska pojedine kuće, neke tvrtke i njene lokacije i - istraživanje svijeta. Naročito interesantno jest pronalažanje primjerice pizzerije ili neke tvrtke, jer, smatraju analitičari, u budućnosti će taj segment donositi velik prihod od oglašavanja. Funkcionirat će to, kažu, poput Googleova AdSense programa, u kojem se pojavljuju kod pretrage sponzorirani rezultati, s tom razlikom što će u ovom slučaju (kroz neko vrijeme) biti u tri dimenzije. Osim besplatnog Google Eartha nudi se i onaj s nastavkom Plus, odnosno Pro. Plus ima integriran GPS, dakle čita trase s GPS uređaja, veću rezoluciju, podršku putem e-maila, i mogućnost uvoza podataka, dok je Pro verzija znatno sofisticiranija i podržava cijeli svijet u 3D-u. Google Earth može se skinuti s adrese http://earth.google.com.

Da Google polako "preuzima" Internet pokazala je i najava razvijanja njihova sustav Internet plaćanje, kojim će (iako oni tvrde da neće) vjerojatno konkurirati vrlo dobro poznatom PayPal sustavu Internet naplate. U lipnju Google je predstavio i novo pretraživanje video zapisa, a nešto kasnije i aplikaciju Google Video Viewer za pregledavanje videa. Zbog svega toga, ova je kompanija u srpnju dospjela na Top 100 listu, odnosno listu najvećih svjetskih kompanija. Kako smo i pisali, u jednom je trenutku njihova vrijednost procijenjena na osamdeset milijardi dolara, čime je ovaj pretraživač postao najjača medijska kompanija.

Novi monopolist

Magazin Wired u lipnju je objavio zanimljiv članak o Googleu, predstavljajući kompaniju kao potencijalnu prijetnju. "Problem je", pisali su", "što se Larry Page i Sergey Brin (osnivači Googlea) 'ubacuju' u naše živote. Žele biti prisutni na svim mjestima u svim segmentima. Žele da svijet gledamo kroz Google naočale". Također su prozvali njihov posao oko digitalizacije knjiga kao i novi sustav na Googleu newsu koji će vijesti svrstavati po relevantnosti i pouzdanosti. Tko će odlučivati što je relevantno a što pouzdano, zapitali su se.

Microsoft protiv Googlea

Tijekom srpnja, Bill Gates rekao je u Bankoku kako bi novi pretraživački engine koji Microsoft razvija mogao "prestići" Google. Samoi bi pretraraživanje trebalo biti znatno jednostavnije odnosno korisnici bi se bolje snalazili i lakše dolazili do rezultata. Britanski je magazin New Scientist objavio kako je Microsoftovo novo pretraživanje doista blisko Googleovom po kvaliteti odnosno s tehničke strane, no ne treba zaboraviti da korisnici Google vole, za razliku od Microsofta koji nije omiljen.

Google Watch Na adresi www.google-watch.org smjestio se poprilično zanimljiiv sadržaj koji razotkriva (ili barem to pokušava) ovu kompaniju. Preispituju dosta toga, od Google "besmrtnih cookijea" koji ostavljaju trag na našim računalima, preko bilježenja svega što se bilježiti može, do njihova zapošljavanja bivših špijuna National Security Agencije.

Personalizirani Google
Nedavno je predstavljena i mogućnost personalizacije početne stranice Googlea. Riječ je o zanimljivom potezu obzirom da je Google svoju slavu izgradio djelomično i na baš toj, minimalističkoj prvoj stranici, koja je nudila "tek" mogućnost pretraživanja.

Kao i većina njihovih usluga i ova se nalazi u beta verziji, pa do finalne mogu proći još godine, no personalizacija je funkcionalna, a nalazi se na adresi http://labs.google.com/. Od izvora vijesti korisnik može birati BBC, New York Times, Google News, Wired i Slashdot, a maksimalan je broj vijesti iz pojedinog izvora devet. Osim toga, tu je mogućnost postavljanja cijena dionica, Gmaila, riječi dana, citata dana, te plana vožnje. Same "kućice" u kojima se informacije nalaze moguće je jednostavnom drag and drop metodom rasporediti po stranici, kako se korisniku najviše svi i sviđa. Možda najzanimljivija opcija jest postavljanje posljednjih poruka iz Gmail elektroničkog sandučića na naslovnu stranicu. Iako takav način rada podsjeća na portale, u Googleu tvrde kako oni to nisu te kako o mogućnostima personalizacije razmišljaju nekoliko posljednjih godina. No, svratimo li na stranice njihovih najvećih konkurenata, Yahooa i Microsoftova MSN-a, vidjet ćemo da je personalizacija nešto što odavno nude, zajedno s ostalim, sličnim portalima.

Od svih medijskih kuća najvredniji je Google
Google teži 80 milijardi dolara, što je više i od Time Warnera, čija se vrijednost procjenjuje na 78 milijardi dolara, objavili su inozemni mediji. Google je vredniji iako mu godišnja zarada iznosi 3,2, a Time Warnerova 42 milijardi dolara. Financijski su analitičari podijeljeni: jedni smatraju kako je cijena dionica precijenjena i kako će prije ili kasnije taj napuhani balon puknuti (ne libe se pritom podsjećati na dot com propast), dok drugi smatraju kako cijena dionica samo reflektira buduću zaradu, pa predviđaju i kako bi se cijena dionica mogla popeti na 350 dolara. Uz Google i Time Warner, na ovoj listi našle su se i kompanije Disney, Viacom, Yahoo i News Corp.

Internetski (američki) san

Iako zvuči otrcano, priča je ipak istinita. Google su osnovali Larry Page i Sergey Brin, 1998. godine u - prijateljevoj garaži. Prikupili su početnih milijun dolara od prijatelja, rodbine i investitora i započeli posao. U početku je njihov pretraživač ima oko deset tisuća upita dnevno, dok ih danas ima 200 milijuna. Njihova životna i poslovna filozofija temelji se na deset postavki, od kojih jedna kaže - možeš biti ozbiljan i bez odijela.

(portal/slobodna '05)

hr.digg|prijavi