Borja.org

U vrijeme brzih Internet veza i sveopće dostupnosti informacija na Internetu, logično je i da se korisnik informira o pojedinim proizvodima, uslugama, servisima, kompanijama, baš na ovom mediju. Bez obzira na veličinu kompanija, imati web stranice samo su mali plus; korisnici tako nešto percipiraju kao logičnu stvar, poput fizičke adrese. S druge strane, ako stranica nema, minus je znatno veći i nesumnjivo je da šteti brandu.

Produkcija web stranica ovisi o veličini samog projekta - možemo je usporediti s izgradnjom sjedišta kompanije. Ako se ono proteže na tek dva kata, angažirat će se manja kompanija, no ukoliko se radi neboder od dvanaest katova, angažirat će se kompanija koja ima mogućnost izvesti takvo što.U oba slučaja, najvažnije je angažirati profesionalce, za koje smo sigurni da znaju što rade u svim aspektima, od dizajnerskog do tehničkog. Na žalost, u nas ima velik broj web dizajnera koji će za nisku cijenu napraviti posao, koji u konačnici njima samima neće donijeti nove poslove zbog loše izvedbe, niti će kompaniji previše pomoći. Stoga, upuštate li se u postavljanje web stranica, angažirajte profesionalce. Ako to ne učinite, pokazalo se već mnogo puta, za isti posao platiti ćete dva ili više puta, i dugoročno riječ je o lošoj odluci. Osim toga, ako držite do imagea tvrtke, razmislite o tome kako će korisnici reagirati ukoliko dođu na vaše stranice i shvate da primjerice ne rade u nekom od, uvjetno rečeno, alternativnih browsera, poput Opere, Firefoxa ili sličnih. Nešto takvo dogodilo se velikom domaćem nakladniku čije stranice su radile samo na Internet Exploreru, nakon čega su bile nužne preinake i vjerojatno povećanje troška; gorak okus kod korisnika je ipak ostao.

Oglašavanje na Internetu

Oglašavanje na Internetu vrijedi više novaca negoli se na prvi pogled čini. Samo u trećem kvartalu 2004. vrijedilo je 2,4 milijarde dolara po izvještaju Internet Ad Revenue Report, organizacije Interactive Advertising Bureau (IAB), a svake godine događa se porast u ovom sektoru. Ako pri tome uzmemo u obzir i izvještaj Europske asocijacije za interaktivno oglašavanje (EIAA), po kojem je vidljivo povećanje vremena provedenog na Internetu u Europi, jasno je da Internet postaje gotovo ravnopravan ostalim medijima. Korisnici starosne dobi između 18 i 34 godine, koji su i najčešća ciljana publika, boravi sve više tamo, a sve manje ispred TV ekrana, pa je trend u oglašivačkom svijetu biti prisutan i na Internetu.

Pojava video reklama i rich media oglasa omogućila je da svoju poruku upute na znatno efikasniji način, pa je online oglašavanje, zaključuju u DoubleClicku, doseglo zrelost. Oglašavati web stranice ili ne, ovisi prije svega o samoj stranici. Neke, poput korporativnih stranica to i ne zahtjevaju, no one druge koje žele steći veći broj posjeta, svakako bi to trebale učiniti. Da reklama na Internetu ne mora nužno biti u formi bannera (ili sličnoj) pokazala je Podravka, s i više nego dobrim stranicama Coolinarika (www.coolinarika.com). Riječ je o portalu koji se kuhanjem (ali i zabavom) bavi, a koja je u svojoj biti odlično odrađena reklama za Podravku. Tako nešto, u svijetu je čest slučaj, dok u nas tek naziremo takve brand poteze.

Godina koja ostavljamo iza nas donijela je i novu vrstu oglašavanja - oglašavanje po ključnim riječima. Ova vrsta oglašavanja pojavljuje se prije svega na pretraživačima, a u nas ju je uveo novootvoreni pretraživač Pogodak (www.pogodak.hr). Ova vrsta oglašavanja omogućava oglašivaču da se njegova reklama pojavi samo kada korisnik upiše određenu ključnu riječ. Primjerice, korisnik upiše riječ marketing, a s lijeve strane mu se otvara reklama za Marketing Up, te pripadajuća web adresa.

Po izvještaju Internet Advertising Reporta, u drugom je kvartalu ove godine oglašavanje po ključnim riječima vrijedilo oko 947 milijuna dolara, dok je sveukupni prihod tog kvartala iznosio 2,37 milijardi dolara. Vrlo efikasni su i rich media i video oglasi, koji bez imalo sumnje i privlače najviše pažnje korisnika, naravno ukoliko su dobro i decentno odrađeni. U nas, ova vrst oglašavanja nije toliko česta, no u odnosu na godinu dana ranije, sve je prisutnija, pa će svakako i rasti. Agencija Httpool koja se Internet oglašavanjem bavi ima galeriju primjera različitih oglasa i formata, koju, ako se spremate na Internet kampanju, valja pogledati.

Primjer Googlea, najpoznatijeg svjetskog pretraživača (koji je ujedno i najprofitabilniji), pokazuje kako nije nužno ulagati velike količine novca u reklamnu kampanju. Za njih, većina je korisnika čula - usmenom predajom. Obzirom da naša web scena nije velika, još su veće mogućnosti za takvo što u nas, no samo pod uvjetom da je site uistinu dobar, bilo sadržajem, bilo dizajnom ili nekim drugim parametrima bitnim korisnicima.

Pozicioniranje branda
Osim što je godina iza nas donijela nove vrste oglašavanja, imali smo prilike vidjeti i neke zanimljive brand poteze, poput navedenog Podravkinog s Coolinarikom. Tu je također i rebrandirani HT, koji je postao T-com, a čiji portal je poprimio (znatno bolji) novi izgled. No, osim toga valja izdvojiti još jedan dobar primjer širenja branda. Ono što najčešće viđamo jest postavljanje fizičkog branda u virtualni svijet, no site na adresi www.filmski.net, otišao je suprotnim smjerom. Virtualni je brand preselio u fizički svijet.

Stranice Filmski, kako im i ime govori, posvećene su filmu i svemu oko njega. Vrlo lijepog dizajna i bogatog sadržaja, privukle su korisnike, koje su prije nekoliko mjeseci iznenadili - tiskanim izdanjem. Filmski Offline, na sveukupno šezdeset i šest stranica, izvrsno je oblikovao dizajn studio Laboratorium, a obzirom da dolazi na dosta "teškom" papiru, djeluje poput omanjeg filmskog kataloga. Cijena također korisnicima ne bi trebala predstavljati problem jer iznosi ravno 0 kuna. Djeli se naime besplatno po videotekama, kulturnim centrima kao i u nekim megastoreovima. Sadržajno, prati dakako virtualno izdanje s recenzijama kratkih, dokumentarnih, igranih filmova, vijestima i svim sličnim filmskim sadržajem. Uz virtualno i tiskano izdanje, Filmski se otisnuo i u newsletter koji se korisnicima na mjesečnoj bazi šalje e-mailom. Svim ovim potezima znatno su proširili doseg, što je i njima i njihovim oglašivačima zanimljivo. Dobar je to primjer koji pokazuje da se brand može prezentirati kroz različite kanale i steći prepoznatljivost u segmentu kojim se bavi.

Zajedno s Coolinarikom, Filmski Offline jedan je od najboljih brand poteza virtualnog svijeta. No, da bi se do njega stiglo, potrebno je i dosta posla, naročito na web stranicama. Unatoč tome što dizajn igra vrlo značajnu ulogu, "sadržaj je kralj". Dobar dizajn osigurava jedan posjet, ali sadržajem se valja pobrinuti da se korisnik nanovo vraća na stranice. To vrlo uspješno čini portal Index, na adresi www.index.hr. Kako je riječ o prvom malom privatnom projektu te vrste u nas, bilo je zanimljivo pratiti njihov razvoj. Danas nešto rijeđe to čine, no prije znali su svaki mjesec predstavljati novi servis, bilo da je riječ o bazi fotografija ili odličnom Index.Media servisu, na kojem prenose druge medije i razvrstavaju ih po kategorijama (Hrvatska, svijet, ekonomija, zabava, IT...) odnosno čitanosti. Ako običnog korisnika upitate kako ga doživljava, vjerujemo da će odgovor biti kao jedan nezavisni portal. Ključna riječ je dakako, nezavisan. Index je dobro iskoristio priliku sve veće sumnje i nezadovoljstvo tiskanim medijima te time privukao velik broj korisnika, pri čemu se i pozicinirao kao takav, otvoreni medij koji piše o stvarima koje drugi ne otkrivaju. Naravno, to se može pokazati i kao dvosjekli mač, pa valja biti oprezan i dobro procijeniti kako se o čemu piše, no to već ulazi u novinarstvo.

Obzirom da su brand i sve oko njega dobro poznati našim čitateljima, nema potreba ulaziti u detalje jer je svima dobro poznato da je riječ o krhkom pojmu s kojim se valja oprezno "igrati". Odlična knjiga "Brand Failures" Matta Haiga dovoljno govori o tome, a kako piše magazin Wired brandovi više nisu toliko stabilni. US Patent and Trademark Office protekle je godine zaštitio 140 000 trademarkova, dok prosječni Amerikanac vidi 60 puta više reklama danas negoli početkom devedesetih. Zbog toga javlja se i nelojalnost brandovima - tek bi 4 posto korisnika ostalo vjerno svome brandu ukoliko bi konkurencija neki proizvod ponudila po prihvatljivijoj cijeni. Tako je i u virtualnom svijetu, koji je znatno ranjiviji prije svega zato što je stvar tehnički zahtjevnija. Korisnici žele pristup stranicama odmah, bez prevelikog čekanja - ukoliko im se više puta ponovi da stranice ne rade moguće je da odustanu od njih. Kao što smo naveli, ukoliko dođu primjerice s Firefoxom ili Opera browserom na stranice, a one su izrađene samo za Internet Explorer, ponovit će se ista stvar, kao i u slučaju da im se u relativno kratkom vremenu ne odgovori na e-mail.

Komunikacija s korisnikom u virtualnom svijetu, drugačija je nego u fizičkom jer je u brand smislu dvosmjerna. Traži li korisnik neki proizvod i pronađe ga na stranicama tvrtke koja ga distribuira, ukoliko cijene nema, poslat će e-mail upit. Ako ne dobije brzi odgovor, jednostavno će isti e-mail poslati drugom distributeru. Iako se tek dio toga može primijeniti na našem web prostoru, dobra je knjiga za posavjetovati se "The 11 Immutable Laws of Internet Branding", Ala i Laure Ries, koja savjetuje i da prije svega kompanije koje site izgrađuju, odluče žele li site koji je business sam po sebi ili medij koji korisnicima daje informacije. Coolinarika je ovo prvo, a podravka.hr ovo drugo, tako da se može ići u oba smjera.

Od ideje do realizacije
Web stranice su, kako vidimo, poprilično živ proizvod koji na određeni način "komunicira" sa svojim korisnicima bilo kroz interaktivni sadržaj ili na neki drugi način. Rijetko kada web stranice su gotove, na njima se uvijek nešto radi, bilo da se postavlja press release kompanije ili konstantan svakodnevni sadržaj. Također zahtjevaju i podršku u smislu zaposlenika koji na njima rade. Osim onih koji se sadržajem bave, njima se netko mora baviti i s tehničke strane. Jer, ukoliko se dogodi da se neki sadržaj na njima ne pojavi, možda zaposlenik koji se sadržajem bavi, neće imati tehničko znanje da problem riješi. Srećom, tehnologija je danas poprilično uznapredovala, pa se i netko neuk može obučiti za takvo što. Kako je riječ o kompanijom predstavljanju prema van, mnogi od korisnika doživjet će kompaniju baš preko tih web stranica, što se ne smije zaboraviti.

Sugestije i savjeti
Ako niste profesionalni web dizajner, ne miješajte im se u posao osim s nužnim zahtjevima.

Ukoliko nemate tehničko znanje, pustite profesionalcima da pronađu najbolje rješenje.

Nemojte se voditi cijenom, jer se doista pokazalo u mnogo slučajeva, da jeftino rješenje, znači samo dodatne troškove.

Angažirajte profesionalce, koji iza sebe imaju dovoljan broj izrađenih web stranica.

Neka vaš web oglas smisli profesionalni studio, odnosno agencija.

Priučeni dizajner koji u vašoj kompanije radi sasvim druge stvari, jeftino je (možda i besplatno), no ne uvijek i najbolje rješenje.

Oglašavanje na Internetu
Novac, kako smo vidjeli na primjeru Googlea, ne igra uvijek ključnu ulogu. Loše odrađena web kampanja, pa da ste i milijune utrošili u nju, ostat će loša web kampanja. Razmišljajte kreativno poput Podravke i Coolinarike, odnosno Filmskog i njihova offline izdanja te newslettera. Tehnologija je omogućila web oglašivačima da vrlo dobro (i vrlo precizno) znaju kakva publika posjećuje koji site, te da samim tim vašu reklamu vide korisnici koji su zainteresirani za ono što oglašavate. Publika starosne dobi od 18 do 34, više vremena provodi na Internetu nego ispred TV ekrana. Internet kao medij, samo će rasti (vidljivo je to na primjeru video reklama koje su omogućile brze Internet veze), pa ga svakako valja uzeti u obzir. Ponekad, vaša web adresa na reklami koja se na Internetu vrti, vrijedi više od one koja se vidi na vanjskim (billboard) oglasima, jednostavno, jer korisnika i vas dijeli samo jedan klik.

Google zna što radi
Public relations je također dobra metoda za biti primjećen. Fantastičan primjer je onaj Googleova GMaila. Riječ je o besplatnom e-mail servisu koji je po prvi put korisnicima ponudio 1 GB prostora za pohranu podataka. U PR smislu dva su bila catcha. Prvi, vijest o tome "pustili" su 1. travnja pa mediji nisu znali je li riječ o šali (CNN je vijest objavio, pa maknuo, pa ponovo vratio) da bi se tek sutradan saznalo da je servis pravi. Drugim se ciljalo na korisnike - obzirom da je servis u testnoj fazi, account na njemu mogao se dobiti samo ako imate "virtualnu" pozivnicu. I korisnici su jednostavno poludjeli, svi su željeli imati pozivnicu! Sam GMail nije ponudio ništa što druge kompanije nisu mogle ponuditi, samo je to napravio u pravo vrijeme i na pravi način.

hr.digg|prijavi