Borja.org

"I can carry nearly eighty gigs of data in my head." iz filma Johnny Mnemonic

Redakcija pc chipa dobro se sjeća kada su se prvi puta počeli najavljivati ovakvi komadi robe; pitali smo se hoće li u jednom trenutku na modnim pistama top modeli hodati govoreći o specifikacijama računala, a u publici sjediti geekovi, koji će više pažnje obraćati na tehničke mogućnosti nego na te živuće Venere. Iako ovakva odjeća još uvijek nije pravi fashion, možda nas vrlo malo vremena dijeli od trenutka kada će računalnu odjeću potpisivati velika imena mode; postoji naravno i mogućnost da kompanije poput Microsofta preuzmu ulogu koju su nekada imali modni dizajneri.

Odjeća o kojoj pričamo naziva se iWear, što bi bila kratica od Intelligent Wear, odnosno po naški pametna odjeća. Jedna od kompanija koja pokušava napraviti kombinaciju odjeće i umjetne inteligencije jest i Starlab. Ono čemu se nadaju, jest napraviti robu koja će odgovarati na telefonske pozive, i naravno paziti na zdravlje vlasnika. Prvi bi sloj odjeće tako imao integrirane senzore koji bi mjerili bilo, osluškivali srce, tlak. Drugi bi sloj pak osluškivao što se događa vani, i prilagođavao samu odjeću vanjskoj temperaturi odnosno vremenskim okolnostima. Odjeća iz Starlaba bi također imala "uši;" ako se primjerice nalazite u prostoru gdje svira glasna glazba, vaš bi mobitel znao da mora zvoniti malo jače, ukoliko želi da ga čujete. U Starlabu predviđaju kako će u nešto daljoj budućnosti odjeća čak osjećati kakvo je vlasnikovo raspoloženje.

Kompanija Xybernut, proizvela je pak nosivo računalo, koje više podsjeća na dodatke koje nosi Seven of Nine iz serijala Star Trek, negoli na odjeću. Monitor se tako "nosi" oko glave, dok je računalo smješteno oko pojasa, kao remen. Na ovom se malom računalu nalazi i neka vrst joysticka, kojim je moguće micati kursor po ekranu, odnosno tipkovnica. Osim ovakvog načina "upravljanja" postoji i ono, koje ne zahtjeva upotrebu ruku, jer dolazi sa mikrofonom i slušalicama. Mikrofon se dakako koristi za upravljanje računalom, odnosno davanje glasovnih naredbi. Iako je monitor vrlo maleni korisnik ga "doživljava" ka 15 inčni monitor osobnog računala. Ovakva se računala već koriste; primjerice, u Japanu ih koriste TV reporteri kod prijenosa baseball utakmica. Nešto je pametne odjeće predstavljeno i ovoga ljeta u Singapuru; tamo je kompanija Infineon predstavila odjeću koja ima integriran mp3 player, a koji se također može pokretati glasovnim naredbama. Napaja se litium ion baterijom, a osim toga ima i Multimedia karticu (MMC). Jakna je napravljena tek da predstavi mogućnosti, a za sada je nema u komercijalnoj upotrebi. Kompanija Infineon se nada da će uskoro razviti i vodootporna minijaturna računala koje će se također naći "ušivena" u odjeću. Njihova je pretpostavka kako će ovakva odjeća biti hit za nekoliko godina. Poput Starlaba, i Infineon radi na razvoju odjeće koja će osluškivati organizam, i pratiti zdravstveno stanje vlasnika odjeće, te imati mogućnost komunikacije. Primjerice, kada je odnesete na kemijsko čišćenje "reći" će čistionici u čemu je problem.

Ipak najviše šanse za uspjeh imaju ovakvi mobiteli. Na tržištu ih se već nalazi nekolicina, koji se mogu nositi poput ogrlice; na ovakvom mobitelu radi i kompanija Sony Ericsson, koje će uređaj smjestiti primjerice na pojas, a putem Bluetooth veze, korisnik će obavljati razgovore. Kako se čini mobiteli će postati nešto što nije oku vidljivo, već je skriveno negdje kod korisnika, koji bežičnim vezama i glasovnim naredbama obavlja sve potrebne zadatke. Koliko će ovo imati uspjeha, teško je reći. Poznato je da je u našim krajevima mobitel neka vrst statusnog simbola što znači da njegovi vlasnici žele da uređaj bude vidljiv. Ukoliko se mobitel integrira sa odjećom, biti će to svakako više od mobitela. Kompanija Fossil, koja nam je poznata po svojim satovima napravila je Wrist PDA uređaj, koji je pak bliži ručnom računalu negoli satu. Pokreće ga 8 bitni Epson procesor, ima 190 KB memorije (1100 kontakata, 800 sastanaka, 5000 To Do bilješki i 350 Memo zapisa), a ugrađene aplikacije su adresar, date book, to do i memo. Sa ostalim uređajima komunicira putem infracrvenog porta, a trajanje baterije je oko 1,5 do 3 mjeseca. Postoje dvije verzije sata, od kojih je jedna kompatibilna sa Palm OS ručnim računalima a druga sa Pocket PC ručnim računalima. Cijena oba Wrist PDA uređaja je 145 US dolara. Razlike su samo u kompatibilnosti, i aplikacijama koje su bazično iste. Najbitnije postavke, poput trajanja baterije, bežičnih veza i memorije su jednake. Nije nam poznato može li se ovakav sat kupiti u Hrvatskoj, no sudeći po brojnosti satova ove kompanije vjerujemo da jest kao i da bi se uskoro mogao naći na našim rukama.

Gdje god išli...

...mi ćemo vas naći. Naravno, ako imate ugrađen Digital Angel. Proizvodila ga je kompanija Applied Digital Soultions, a riječ je o čipu, koji se trebao "ugrađivati" ljudima pod kožu. Prvo dakako što paranoicima pada na pamet jest da će ovaj tracking uređaj omogućiti zlim vladama da nadgleda čovječanstvo i provodi diktaturu. No, cijela priča ima i pozitivnu stranu; primjerice mogu ga koristiti doktori da motre stanje pacijenta. U ovom trenutku spomenuta je kompanija prednost dala sićušnim uređajima koji se ne implementiraju pod kožu. Razlozi leže u dijelom u etici, a dijelom u činjenici da ovako nešto mora odobriti FDA (Food and Drug Administration). No, ako se čita između redova, jasno je da je glavna briga negativno mišljenje javnosti o spomenutoj mogućnosti praćenja; osim toga radikalniji kršćani ovako nešto smatraju ni više ni manje nego Sotoninim pečatom. Food and Drug Administration izjavila je pak kako neće blokirati upotrebu ovakvih uređaja, sve dok ne sadrže medicinske podatke. Sama tehnologija i mogućnosti nisu upitne, jedini problem, smatraju znanstvenici leži u mogućnosti zlouporabe. Naravno, kao i kod umjetne inteligencije, i ovdje su znanstvena mišljenja podijeljena. I zabrinuti roditelji su se nakon ubojstva dvaju djevojčica u Engleskoj izjasnili za implante kojima bi se njihova djeca mogla pratiti, i koji bi možda, spriječili ovakva ubojstva ili otmice. Jedna je majka čak dobrovoljno dala svojoj jedanaestogodišnjoj kćerki ugraditi ovakav implant za praćenje!

Privatnost je ionako ugrožena i teško se je sakriti, kaže dio znanstvenika, a ovakvi implanti imaju veliku medicinsku vrijednost. MIT je tako uspio pohraniti kemijske sastave na čip, što omogućuje da se lijekovi uzimaju direktno iz samoga tijela. Futuristi predviđaju kako će do 2025. godine 98 posto ljudskog tijela biti moguće zamijeniti ovakvim nanouređajima. Osim toga mali će nanoroboti redovito biti slani u ljudska tijela kako bi obavili liječnički pregled. Na ovakvoj kibog priči, radi i znanstvenik Kevin Warvick, koji si je dao ugraditi čip, koji je pak spojen na računalo. Ideja je bila ovim putem doći do odgovora na pitanje kako liječiti neke neizlječive bolesti, paralize i slično. Kako profesor napreduje u svom istraživanju možete saznati na njegovim službenim stranicama na adresi www.kevinwarwick.org, ili možete pročitati sve o prvom kiborgu u njegovoj knjizi "I, Kiborg" ("Ja, Kiborg.") Uz sva tehnološka pitanja koja se vežu uz temu, interesantne su i političke, filozofske te religijske implikacije koje se nužno povlače. Nesumnjivo je da će tehnologija odigrati preveliku ulogu u pomoći ljudima da bi se zamarali filozofsko religijskim pitanjima. Jedan od najboljih primjera za tako nešto je pomoć koju bi od tehnologije mogli dobiti slijepe osobe, ali i mogućnost da se određenim uređajima upravlja mislima, što će prije svega pomoći osobama koje su paralizirane.

Odjeća koja u sebi sadrži neke od tehnoloških noviteta naravno nema takvih implikacija, riječ je o uobičajenom modnom proizvodu koji će kupovati dijelom trendovski raspoložena publika a dijelom ljudi kojima nešto takvo doista treba. Za sada modni detalji nadopunjeni tech elementima još uvijek nisu mainstream; povremeno izroni pokoji tek nagovještavajući što nas čeka i što dolazi. Od ovih rijetkih koji se mogu kupiti, niti jedan nije preimpresivan (osim spomenutog Fossil sata) da ga i sami kupimo. Ipak, dobro je znati da sve ono o čemu smo slušali kao nečemu iz 21. stoljeća dolazi i da su autori znanstveno fantastičnih vizija, dobrim dijelom bili u pravu. Nismo zaboravili naravno ni njihove mračne vizije totalitarnoga svijeta, ali odnos dobroga i lošega jednostavno je takav, da se bez obzira na moguće probleme i zloupotrebe tehnologija, mora pokušati sve da se ljudima kojima je pomoć nužna i pomogne. Za nas u Pc Chipu, kako smo već i pisali u prethodnom broju u tekstu o umjetnoj inteligenciji sve to vrlo uzbudljivo, i iako svako vrijeme ima svoje tech čari, nekako smo uvjereni da će baš proteklo desetljeće i nekoliko desetljeća pred nama donijeti svijetu niz tech noviteta koje će ovu planetu učinit jednostavno boljim mjestom za život.

hr.digg|prijavi