Borja.org

Trebaju li nam doista svi ti gadgeti? Kako naš hardverski guru tvrdi, osnovna svrha gadgeta je posjedovanje, i to nije daleko od istine - mnoge od gadgeta imamo jednostavno zato što dobro izgledaju. Uzmemo li mobilne korisnike, vidjet ćemo da su dvije najčešće korištene funkcije, ona primarna, telefoniranje i slanje tekstualnih poruka. Mnoge od naprednih funkcija ne koriste se često, niti u mobitelima, niti u računalima, iako priznajemo, kada zatrebaju itekako dobro dođu. Kako nam pokazuju različiti entuzijasti, i low end i high end uređaji mogu se koristiti na svakojake načine i u različite svrhe, samo treba malo mašte, i skok na jedan tren, u prošlost.

A lijepo je i podsjetiti se, svratiti na trenutak u prošlost, pozabaviti se retro momentima, uređajima koji su nekad bili hit hitova, a danas su tek relikvija prošlosti koju rado izvučemo s neke prašnjave police jer je njeno vrijeme ponovo došlo. Početkom osadesetih imali smo prilike (relativno rano) igrati igre na preteči današnjih mobilnih konzola - u našoj bila je integrirana jedna igra, i voljeli smo je, zajedno s cijelim razredom u osnovnoj školi.

Izgledale su, naravno, sasvim drugačije - jedna je tako bila nešto manja od Game Boya, imala je s jedne strane navigacijsku tipku (gore, dolje, lijevo i desno) u čijoj sredini se nalazio tipka za potvrđivanje pojedinih radnji, dok se s druge strane konzole nalazilo par tipki za manipulaciju izbornik, kakav god bio. U samoj igri, igrač je bio neko majmunče koje je arkadno skakutalo prema gore, boreći se za svaki novi nivo. Riječ je bilo o konzolama koje je dizajnirao Gunpei Yokoi, a koje su spadale u Nintendovu seriju Game and Watch. Primjerak koji smo imali, bio je proizveden 1981. godine; sveukupno u ovoj je seriji proizvedeno oko šezdesetak modela.

Nakon toga uslijedila je Atari CX 2600 konzola, koja je za razliku od prethodnog proizvoda koji je stigao iz Japana, došla pravo iz tada još uvijek trule kapitalističke Amerike. A s njom i dvije- tri igre, dva joysticka i nešto popratne opreme. Danas je to teški lo-fi retro, zajedno sa satom koji je imao kalkulator, i oko 1984. bio hit sat (kao i Rambo nož, sjetiti će mnogi). Tehnologija i gadgeti osamdesetih danas se mogu vidjeti samo u rijetkim prilikama, no retro trend je neke od njih "povukao" i u dvadeset prvom stoljeću pa se tako na tržištu može kupiti remake joysticka Atarijeve konzole, koji ovaj put dolazi s desetak tadašnjih igara, a nedavno, Atari je objavio kompilaciju osamdesetak retro igara, koje su vladale proteklim desetljećima.

Današnje mobilne konzole, mobiteli, dlanovnici daleko su naravno napredniji, iako se i dalje neke od njih koriste baš u ovakve lo-fi svrhe. Malcolm McLaren, jedan od kreatora Sex Pistolsa, odnedavno se bavi 8-bitnim punkom. Starije Amige i Atariji, analogni synthovi i slična oprema iz osamdesetih dominira studijom dvojice Francuza (koji nose majice FUCK PRO TOOLS) s kojima se upustio u projekt, povezavši se pritom s ostalim, sličnim umjetnicima, poput Mark DeNardoa iz Chicaga, a koji glazbu radi na - GameBoyu. I nije jedini, sve je veći broj lo-fi glazbenika.

Cijela je priča počela kada je entuzijazmom pokrenut Johan Kotlinski (aka Role Model) napravio aplikaciju Little Sound DJ, aplikaciju koja kombinira zvukove Game Boya s samplovima starih ritam mašina poput onih s legendarne Rolandove TR-808. Nakon njegove aplikacije, pojavila ih se još nekolicina, kao aplikacija Nanoloop, koji dolazi bez samplova. Tehnički, kažu stručnjaci, Little Sound DJ je ilegalna aplikacija no to malo kome smeta, jer su oni ionako teški underground, s predznakom jeftino. Jer, sva njihova glazba nastaje na danas i više nego jeftinoj tehnologiji. "Nintendo generacija samplira svoju mladost", napisao je za Wired Malcolm, upoznavajući svijet s 8 i manje bitnom glazbom. Trenutni su centri ovakve glazbe Pariz i Chicago, no uz Internet, moguće je da će se proširit i izaći iz undergrounda, iako se čini da mnogi autori koji stvaraju 8-bitnu glazbu to zapravo niti ne žele. Malo više o 8-bitnoj ekipi može se saznati na adresi www.8bitpeoples.com. />
Za sve one koji misle da se elektronska glazba počela raditi s Kraftwerkom ili kasnije (Hello? Hello? Anybody home? Huh? Think, McFly!) svraćamo pažnju na izdanje OHM - the Early Gurus of Electronic Music (1948-1980).

Retro Future

Prošlost je, kako vidimo, puna zanimljivih, danas lo-fi uređaja, a ako zavirimo malo dublje u prošlo stoljeće vidjet ćemo da se svašta tu može naći. Primjerice, Sensorama! Nešto slično imali smo priliku vidjeti u odličnom filmu Joea Dantea "Matineja", u kojem filmski promoter tijekom kubanske krize izlazi na tržište s trash hororom, kojeu kinu prate zanimljivi efekti (tresu se stolice, maskirano čudovište šeće između redova...). Negdje tamo šezesetih, odnosno godinu dana prije negoli će (navodno) Oswald uputiti par metaka u Kennedya, svijetu je inovator Morton Hellig predstavio uređaj Sensorama - riječ je bilo o arkadnoj igri koja je kroz pokret (drmanje uređaja), zvuk, miris, 3D pogled pokušavao dočarati igraču ulice Brooklyna koje je prolazi s motorom. Moglo bi se reći da je riječ o preteči virtualne stvarnosti i takve vrste igara.

No, Sensorama nije naišla na dobar prijem jer je, kako je i njen stvaraoc utvrdio, zapravo bila ispred svog vremena, a i pravi VR-a ćemo sačekati još neko vrijeme. Danas, usred dvadeset i prvog stoljeća, i dalje imamo nazovi lo-fi uređaje (lo-fi naravno ne treba ovdje doslovno shvaćati). Neki od low-end modela mobitela i dlanovnika, mogu komotno ući u ovaj tech žanr, kao i mnogi analogni a i digitalni satovi, koji, kako smo utvrdili, neće skoro umrijeti. Pa kako i bi - bacite pogled samo na YES sat, koji pokazuje zalazak i izlazak sunca, dužinu dana i noći, lunarne faze za petstotinjak gradova svijeta, a čip skriven ispod male površine programiran je do 2050. godine. Tik-tak...

Danas kada...

Ne postajem pionir (to se dogodilo '81), već sam u potrazi za lo-fi gadgetima, zajedno s vama, dovoljno je svratiti na bilo koji od siteova koji se bave prodajom supercool gadgeta (a koje ili ne dostavljaju do nas ili ih naravno nema za kupiti u našim trgovinama) pa vidjeti da je pregršt ovakvih proizvoda. LED sat (www.ledwatches.com), R/C Thunderbirds, LED bedž, laserski pokazivač, USB mikroskop, Zero Fog Blaster, Namco, Atari i Activison retro joytsici, PixelBlocks samo su neki od njih. Koliko god tehnologija bila napredna, uvijek ćemo se valjda, vraćati ovakvim malim lo-fi stvarima, ili virnuti na moment s nostalgijom u tehnološku prošlost, koja nam se redovito vraća kroz kojekakve oblike.

off 2004

hr.digg|prijavi