Borja.org

Kada su analitičke kuće Gartner Dataquest, IDC i Strategy Analytics donijele prvi izvještaj o prodaji mobitela u 2003. malo tko nije bio iznenađen dobrim rezultatima. Prvi izvještaji baratali su s brojkom od 510 milijuna prodanih uređaja, no posljednje je Gartnerovo istraživanje na temu povisilo brojku za deset milijuna, pa je tako tijekom 2003. godine, tvrde, prodano skoro 520 milijuna mobilnih uređaja. Prvu poziciju i dalje drži Nokia, čiji se udio sa 35,1 posto 2002. godine smanjio na 34,7 posto. Tijekom 2003. prodali su oko 180 milijuna uređaja.

Drugo mjesto drži Motorola, čiji se udio u tržištu također smanjio i to sa 16,9 na 14,5 posto, dok je treću poziciju zauzela kompanija Samsung. Samsung je, za razliku od Nokie i Motorole, svoj tržišni povećao - 2002. godine imali su 9,7, a 2003. 10,5 posto tržišta. Siemens je također povećao svoj udio i to sa 8 posto 2002. na 8,4 posto 2003. godine. SonyEricsson, iako ima najpopularnije mobitele u narodu, zauzima tek peto mjesto, također s manjim tržišnim udjelom - s 5,4 pali su na 5,1 posto. Šesto mjesto drži LG, čiji je skok u udjelu velik. Sa 3,2 posto povećali su udio na 5 posto. Ostatak tržišta drže svi drugi proizvođači sa sveukupnim udjelom od 21,8 posto.

Analitička kuća IDC donijela je nešto drugačiji izvještaj, po kojem se protekle godine prodalo čak 533,4 milijuna mobilnih uređaja. Strategy Analytics kuća s druge strane, predviđa kako će se ove godine prodati 585 milijuna uređaja te svraća pažnju na odličan posljednji kvartal u Zapadnoj Europi gdje se prodalo 42 milijuna uređaja. Na tržištu Zapadne Europe primat drži Nokia, a slijede Siemens, Samsung, Motorola i SonyEricsson. Nokia je 2003. imala udio na ovom tržištu od 44,4 posto (48,9 posto 2002.), Siemens drži 15,7 posto (10,2), Samsung 8,1 (-), a Motorola 7,6 posto (8,5). SonyEricisson je za razliku od globalnog tržišta, u zapadnoj Europi svoj udio povećao i to sa 5 posto 2002. godine na 5,9 posto 2003. godine.

Korisnici žele - jednostavnije telefone

Iako proizvođači tržište neprestano zasipaju sve boljim i unaprjeđenijim modelima mobitela, čini se da korisnici u Europi žele jednostavnost. Da u ovome možda i ima istine, najbolje potvrđuje to što većina europljana još uvijek mobitel najviše koristiti za telefoniranje i slanje tekstualnih poruka, odnosno za alarm i eventualno podsjetnik. "Ono što zapravo želim", kaže parižanka Florine Moraes, "jest jeftinije telefoniranje". I neke od analitičkih kuća svjesne su ovoga: "Bežična industrija još nije pronašla svoju 'ubojitu aplikaciju', niti uspjela napraviti posao od podatkovnih servisa", kažu u Strategy Analyticsu. Multimedijalne se funkcije najviše koriste u Aziji, ili preciznije u Koreji i Japanu, dok je u Europi ova vrst mobilne funkcionalnosti najviše zastupljena u Skandinaviji. Problem ne leži samo u visokim cijenama, već i u kompliciranosti korištenja, presporim mrežama i pitanjima interoperabilnosti. "Nije baš da će svi pohitati na web i poskidati neke igre, samo zato što ih Beckham igra", kažu u Gartneru, referirajući se na reklamu Vodafonea, odnosno njihova Live! servisa, u kojoj je dakako Beckham.
Protekle godine opretari su 85 posto prihoda utržili od samih poziva, dok u ostalim segmentima, čak 90 posto prihoda drže tekstualne poruke. Download je još uvijek tek mali kompadić prihoda, iako svi analitičari predviđaju da će u budućnosti zauzimati ogroman dio mobilnog kolača.

hr.digg|prijavi