Borja.org

Svijet je početkom rujna iznenadio članak New Scientista, koji su prenijeli svi mediji, da možda ipak nismo sami u svemiru. Tekst New Scientista izazvao je pravo uzbuđenje, ne samo u medijima i kod science fiction fanova, već ponajviše kod korisnika SETI@Home programa. I sam je SETI@Home, tamo negdje krajem devedesetih izazvao popriličnu pažnju, kako kod znanstvenih, tako i kod i mainstream medija. Riječ je o aplikaciji koju je svatko tko imalo drži do svojih "svemirskih" uvjerenja imao (i još uvijek ima) instalirano na računalu, kako u svijetu tako i u nas, pa nije bilo neobično da se u pojednim firmama SETI@Home preko noći vrtio, marljivo analizirajući podatke koje je snimio teleskop Arecibo.

Radi se također o jednom od prvih programa distribuiranog računarstva, a unutar kojeg velik broj korisnika donira procesorsku snagu za plemenit cilj poput ovoga, jer super računala na kojima se inače obrađuju podaci slabe signale ne analiziraju. Jer, da bi se oni temeljito analizirali potrebno bi bilo napraviti doista gigantsko super računalo, što je za SETI neizvedivo i iz financijskih razloga. Više malih računala svakako su bolje rješenje; princip rada je jednostavan - s Interneta korisnik dobije mali komadić podataka, koje analizira te vraća u SETI.

Hellouuu

Kako je napisao novinar New Scientista, pronađeni signal, najvjerojatniji je kandidat za dokaz o postojanju izvanzemaljskog života. No, zadovoljstvo pronalaskom nije dugo trajalo jer su iz SETI-ja objavili kako je riječ o "pogrešnoj interpretaciji", jer, kažu, novinar nije shvatio da je SHGb02+14 tek jedan od signala kandidata otkrivenih SETI@Home programom (nalazi se među prvih dvadeset). Obzirom da dnevno SETI@Home isproducira 15 milijuna signala, jasno je da se izdvajaju najizgledniji, koji ne moraju dakako biti poruka vanzemaljaca već nešto sasvim drugo. Među najbolje kandidate ulaze oni signali koje teleskop Arecibo u određenom razdoblju snimi dva puta, i koji odgovaraju svim utvrđenim parametrima. Onaj označen SHGb02+14 svakako će ponovo pozorno biti promotren, no nije jedini. A ako se i pokaže kao potencijalni kandidat i drugi slični instituti odnosno organizacije moraju ga potvrditi, a konačan odgovor na pitanje što nam SHGb02+14 govori, trebali bi dobiti u sljedećih šest mjeseci.

Počeci

Temelji SETI projekta sežu u 1959. godinu kada su Philip Morisson i Giuseppe Cocconi sa Sveučilišta Cornell napisali rad "Searching for Interstellar Communications," koji je objavljen u magazinu Nature, a koji se smatra prvim SETI dokumentom. U njemu, pretpostavljali su kako bi izvanzemaljski signal najvjerojatnije mogao biti smješten na frekvenciji od 1420 MHz - riječ je o spektralnoj frekvenciji vodika, koji je naprisutniji element u svemiru. Istovremeno s njihovim radom i Frank Drake radio je na projektu Ozma; bio je jedan od znanstvenika koji su radili u National Radio Astronomy centru u Green Banku.

Projekt Ozma (ime dolazi iz djela Čarobnjak iz Oza) prvi je SETI projekt, iako se tada ovaj termin nije koristio, a promatrani su Tau Ceti i Epsilon Eridani zvijezde. I Iako nije trajao dugo, projekt Ozma postao jer model za sve buduće SETI projekte, od kojih će dio njih biti ustanovljen u Green Banku gdje se 1960. godine održala mala ali značajna konferencija koju je organizirala Akademija znanosti, a koju je pohodio i Carl Sagan, tada vrlo mladi astronom na Cornellu. Na toj se konferenciji prvi put ozbiljno raspravljalo o mogućem kontaktu s izvanzemaljcima, a značajna je i po tome što je na prvi put predstavljena danas nadaleko poznata Drakeova jednadžba:

N = R* × fp × ne × fl × fi × fc × L

N je broj izvanzemaljskih civilizacija u našoj galaksiji
R je broj zvijezda u našoj galaksiji
fp je broj zvijezda s planetarnim sustavima
ne je broj potencijalnih planeta koje bi mogle podržavati život
fl je vjerojatnost da će život pojaviti ako postoje uvjeti za to
fi je vjerojatnost da će se razviti inteligencija
fc je vjerojatnosat da će se neka inteligentna civilizacija odlučiti na komunikaciju
L je prosječno trajanje te civilizacije
(izvor: http://astro.fdst.hr, www.setihr.org)

Na konferenciji svaki je od znanstvenika dao svoje pretpostavke odnosno brojke za pojedini element jednadžbe, dok su se pri posljednja dva elementa vodili samom Zemljom, odnosno njenim iskustvima, po kojima je vjerojatno da će izvanzemaljska inteligencija razviti sposobnost komunikacije i željeti to činiti. Na kraju, došlo se do zaključka kako bi civilizacija moglo biti preko milijardu, i više, i na temelju ovoga, odlučili su se na potragu. No, tijekom šezdesetih na potragu su se uglavnom fokusirali raspravljajući o metodama rada, i svim ostalim važnim pitanjima - kakav signal i gdje tražiti, koja bi vrsta civlizacije mogla biti kontaktirana, kako tražiti. Početkom sedamdesetih projektu se priključila i NASA, pa je nastao projekt Cyclops, koji je za to vrijeme bio preambiciozan i prezahtjevan (tražio je ulaganje od oko deset milijardi dolara), pa nije ni proveden.

Ipak NASA je nastavila sponzorirati manje SETI programe, sve do 1993. godine kada su se iz programa povukli, pa je sve ostalo na leđima SETI Instituta, osnovanog 1984. godine i organizacije Planetary Society. Među osnivačima instituta našli su se veterani poput Frank Drakea; godine 1995. lansirali su Projekt Phoenix. Sastavljena je lista od 1000 zvijezda koje bi mogle biti nastanjene inteligetnim životom, a pri traženju koristi se nekoliko teleskopa: Parkes u Australiji, onaj u green Banku te Arecibo teleskop u Puerto Ricu. Danas, nekoliko je SETI projekata, no za male korisnike, najznačajniji je baš SETI@Home jer i m omogućava da se i sami priključe ovoje veličanstevnoj potrazi.
Potraga za izvanzemaljskim životom inspirala je mnoga književna djela, ali ponajviše dakako filmove i serijale. Ma pitanje jesmo li sami u svemiru, morat ćemo još pričekati,m no da citiramo Kontakt, ako jesmo, bit će to strahovito loše popunjen prostor.

Kontakt
Svakako najpoznatiji SETI film je "Kontakt" snimljen po istoimenoj knjizi Carla Sagana. Jodie Foster u filmu tumači Ellie Arroway, znanstvenicu koja je od malih nogu zainteresirana za astronomiju i radijske signale. Nasuprot nje stoji Palmer Joss (Matthew McConaughey), čovjek vjere. Oboje postaju glavni igrači u SETI priči, kada se pojavi signal koji tek treba dešifrirati. Ispostavlja se da je riječ o svojevrsnom transporteru, koji će našu junakinju odvesti gdje ljudska noga još kročila nije. Carl Sagan, autor knjige, dobro je poznat ne samo po svojim književnim djelima već i po sudjelovanju u pojedinim svemirskim programima. Bio je NASA-in konzlutant od 1960. godine, držao je brifinge astronautima Apollo misija., a riješio je i neka pitanja, poput misterije visokih temperatura na Veneri. Po njemu je nazvan i jedan asteorid. Ipak, najzanimljivije je da je (s Drakeom) dizajnirao ploče koje su nosile Pioneer 10 i 11, a na kojima je bila nekolicina podataka (uključujući nacrtane nagog muškarca i ženu), a koje su bile namijenjenje potencijalnim izvanzemaljskim civilizacijama. Nakon Pioneera dizajnirao je i ploču za Voyager 1 i 2.

I ja bi tražio

Svi zainteresirani za sudjelovanje u SETI@Home projektu mogu se dakako priključiti bez ikakva problema. Dovoljno je otići na adresu http://setiathome.ssl.berkeley.edu/, skinuti ovaj neobični screen saver i početi s potragom. Osim sa stranica, Seti@Home može se naći i na pc chip DVD-u broj 100.
Same stranice nude vrlo detaljna objašnjenja o tome što se i kako analizira, a tu je i poprililčno jasno razrađen FAQ iz kojih se može saznati većina važnih detalja. Site također nudi i lsitu država odnosno korisnika koji sudjeluju u programu, pa tako možete vidjeti i kako je pozicionirana Hrvatska. Možda je ipak najzanimljivije vidjeti listu kandidata i korisnika čija računala su ih otkrila.

pc chip 113

hr.digg|prijavi