Borja.org

Dvije najgore sorte ljudi koji haraju Internetom, svakako su spammeri, čije je neželjene poruke teško izbjeći, i ponekad dokoni pisci virusa, koji poput spammera svijetu nanose milijarde dolara štete. Undercover akcija sigurnosne kompanije MessageLabs razotkrila je i tu naizgled nevidljivu niz između dva zla, i to u chat sobama u kojima virtualni underground kuje planove. Tvrde tako kako su imali prilike vidjeti poruke između pisaca virusa i spammera u kojima se rapravlja o ujedinjenju snaga. Za samu suradnju više su zainteresirani spammeri, jer je softver za blokiranje neželjenih poruka sve kvalitetniji, pa su samim tim i željni platiti pisicima virusa da im pomognu, i to kreiranjenm virusa koji će blokirati softver kojim se protiv spama borimo.

"U distribuciji virusa nema nimalo ili ima vrlo malo profita, no kada kombinirate sposobnosti virusa sa zaradom od spama, odjednom se pojavljuju znatno veći ulozi", kaže se u izvještaju Message Labsa. Za svijet pisaca virusa, a koji se vidio kao kontra korporativnom svijetu, to je sasvim nova perspektiva. Osim toga, još je prije nekoliko godina ruska mafija pustila pipke u virtualni svijet, reketarivši uz pomoć hakera online casina, a od nedavno je povezana i sa svijetom spammera. Tako je slika teenagera hakera koji iz dosade kopa po tuđim podacima, postala znatno ozbiljnija, jer dječak je čini se odrastao pretvorivši se putem u kriminalca željno brze, lake i velike zarade.

Kompanija MessageLabs od siječnja je do lipnja u 5,6 milijardi mailova na svakom dvanaestom pronašla neku vrstu računalnog nametnika koji pokušava "slomiti" firewall, a kako bi isti blokirao. U jednom danu u prosjeku skeniraju 50 milijuna mailova , a među njihove klijente spadaju kako moćne korporacije tako i vlade pojedinih država, poput Velike Britanije. Po njihovim podacima 2003. 1 od 208 mailova nosio je virus, dok je 2002. godine brojka bila znatno niža - virus je nosio 1 od 392 mailova.

Enlarge your mailbox

Spam, iliti neželjena elektronička pošta, jedan je od rastućih problema Interneta, pa su se njime nedavno pozabavili i Ujedinjeni narodi na konferenciji o spamu. Osim da borba protiv spama mora biti zajednički napor svih država, ništa novo nismo saznali, i sve je korisnike dakako, nakon povratka s godišnjeg, dočekao prepun e-sandučić neželjene pošte, od čega je dobar dio imao veze s pornografijom. Od srpnja, pokazuju podaci kuće Clearswift, pornografski je spam narastao za čak 350 posto! Istovremeno, porastao je i broj spam poruka koje nude Viagru. No, prije srpnja spam se širio u nešto manjoj mjeri, a analitičari pretpostavljaju da je samo bilo riječ o zatišju pred buru odnosno da su spammeri razvijali nove sustave za slanje velike količine spama. Spammerska povijest pokazuje pak, kako je porast pornografskih spam poruka svojevrsna ljetna tradicija. Također je vidljiv porast pažljivijeg targetiranja korisnika, pa se recimo nakon božićnih blagdana šalju spam poruke vezane uz raznorazne dijete.

Osim svih IT kompanija, na kraj spamu odlučio je stati i Pfizer, koji Viagru proizvodi, i to jer su vlastitim istraživanjem otkrili kako četvrtina njihovih korisnika smatra da oni stoje iza spama.

Većina spama dolazi iz SAD-a

Iako su Sjedinjene Države zemlja koja najviše i radi po pitanju borbe protiv spama, još uvijek najeveća količina neželjene elektroničke pošte dolazi baš od tamo, sudeći po najnovijem izvještaju antivirusne kompanije Sophos. Gotovo 43 posto spama dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, pokazuje Sophosov izvještaj kojim je također utvrđeno kako od tamošnjeg nedavno donesenog zakona protiv spama nema puno koristi.
Odmah nakon Sjedinjenih Država, po količini poslanog spama, nalazi se Južna Koreja, zemlja u kojoj broadband cvate; na "tržištu" spama imaju udio od petnaest posto. Od veljače je pak, količina spama poslana iz ove zemlje utrostučena. "Gotovo devet mjeseci nakon Can Spam zakona u SAD-u, nije se mnogo promijenilo", kaže Graham Clueley iz Sophosa. "Kanada je za razliku od svoji susjeda napravila mali ali ipak napredak, smanjivši postotak koji su imali na svjetskoj spam sceni s 6,8 na 2,9 posto".

Can Spam zakon (Controlling the Assault of Non-Solicited Pornography and Marketing) usvojen je u SAD-u krajem protekle godine, na snagu je stupio u veljači ove, a po njemu spammeri mogu završiti i u zatvoru. Osim toga, mnoge je tehnike slanja spama učinio ilegalnima; primjerice u svakom takvom poslanom mailu pošiljaoc mora dati korisniku mogućnost da se odjavi s pošiljaočeve liste.

Na osnovu tog zakona, u ožujku su Microsoft, AOL, Earthlink i Yahoo podnijeli tužbe protiv spammera, koji su za slanje spama koristili treću stranu i koristili lažne e-mail adrese. "Spammeri su motivirani prije svega količinom novaca koja im sjeda na račun, pa ne prezaju ni od kriminalnih metoda", komentirao je slučaj Graham Clueley. Oko četrdeset posto globalnog spama šalje se s zombi računala; riječ je o računalima nad kojima su kontrolu preuzeli spammeri, a da ponekad korisnik i vlasnik računala nema ni najmanju ideju što se događa s njegovim računalom. Prije svega, radi se o računalima sa stalnom Internet vezom.

FBI u potrazi za p2p korisnicima

U cijelu akciju protiv peer 2 peer korisnika, koji uglavnom razmjenjuju glazbu i filmove, krenuo je i FBI. Agenti ove federalne agencije upali su u pet domaćinstava u tri različite države (New York, Texas i Wisconsin) Sjedinjenih Američkih Država, tražeći dokaze o ilegalnim aktivnostima. Operacija je nazvana Digital Gridlock, a foksuirala se na skupinu koja se naziva Underground Network. "Ministarstvo pravosuđa vrlo je posvećeno rejšavanju ovog problema i provođenju zakona koji štite intelektualno vlasništvo. Gonit ćemo svakoga tko krade zakonom zaštićene materijale, pa i ako se pokuša sakriti iza lažne anonimnosti peer 2 peer mreža", izjavio je povodom akcije John Ashcroft.
Među filmovima koji su pronađeni bili su i "Kill Bill", "Gospodar prstenova: Povratak kralja", "Posljednji samuraj", a nitko još uvijek nije uhićen. To naravno ne znači da neće biti, naglasio je Ashcroft.
Underground Network družina koristila se Direct Connect tehnologijom koja omogućava postavljanje privatnih peer 2 peer mreža između većeg broja korisnika. Ovakva mreža vrlo je slična poznatim peer 2 peer aplikacijama poput Napstera. Nakon što se FBI ubacio u mrežu identificirana je većina ovakvih privatnih mreža, a koje su sadržavale oko 72 GB copyrightom zaštićenih materijala, pri čemu su pronađena 84 filma, 40 softverskih aplikacija, 13 igara i 178 pjesama, što i nije neka velika brojka. Oni koji su željeli postati članovima morali su "osigurati" 100 GB materijala za razmjenu. Neo Modus, kompanija koja stoji iza Direct Connecta nije još uvijek komentirala slučaj.
"Rezultati operacije Digital Gridlock trebali bi poslati snažnu poruku svima koji se bave krađom filmova i njihovom distribucijom na Internetu, koja kaže da ilegalne radnje ne prolaze bez posljedica. Ovo bi također trebalo srušiti mit po kojem je korisnike koji razmjenjuju filmove nemoguće locirati", komentirao je Jack Valenti iz MPAA (Motion Picture Asociation) organizacije. FBI još uvijek provodi istragu pa je moguće da će ovakve racije biti češće.

Razmjena filmova

Kada bi MPAA ili neka slična krovna organizacija ponudila korisnicima mogućnost legalnog downloada filma (ne samo u SAD-u nego u cijelom svijetu) možda bi se razmjena smanjila, kao što se smanjila u slučaju glazbe. Onda bi se i FBI mogao predanije baviti spamom, od kojeg većina dolazi iz Sjedinjenih Država, a koji čini znatno veću materijalnu štetu nego p2p mreže.

(Dnevnik, rujan 2004)

hr.digg|prijavi