show

04.rujna 2004

Digitalni show

Ako je vjerovati istraživanjima većeg broja analitičkih kuća, a nema razloga da ne vjerujemo, većina korisnika istovremeno surfa po Internetu i gleda televizijski program. I sama televizija postala je dinamičnija i interaktivnija reflektirajući vrijeme u kojem živimo, a sustavi su postali sofisticirani da nije rijetkost, zahvaljujući digitalnim satelitskim prijemnicima, imati i po 1500 programa. Odabrati onaj koji ćete gledati nije nimalo lak zadatak - naročito u atraktivnim terminima. Subota oko 22, ponudit će vam na Reality TV-u "What Where They Thinking", Discovery Science neki od genijalnih dokumentarnih filmova, dok ćete igrane gledati na Kiosku, TV1000, Kanalu Plus, nizozemskim TV kanalima, i tko zna gdje još.


Ako imate digitalni video rekorder, možete snimati program koji ste propustili ili (noćna mora oglašivača!) preskakati reklame. Koliko je program kao takav napredovao, možemo zaključiti i mi laici ( a ne TV teoretičari) - dovoljno je pogledati neki od news programa, pa shvatiti da je newsbar relativno nova genijalna novost (riječ je o donjoj liniji na TV ekranu na kojoj idu kratke vijesti). Ako svemu tome pridodate Internet i brze veze, fuziju TV medija s Internetom, jasno je da živimo u vremenu u kojem smo bombardirani informacijama, koje u TV slučaju dolaze na fenomenalnoj slici i zvuku. A tako će biti uskoro u svakom domu. Studija analitičke kuće InStat/MDR pokazala je da će godine 2008. isporuka digitalnih TV setova iznositi 93 milijuna, dok ih je 2003. isporučeno oko 17 milijuna. EMEA regiija, predviđa IMS Research, trebala bi u cjelokupnoj isporuci zauzimati 15 postotni udio.

Rast će prije svega biti uzrokovan zamjenom CRT s novim modelima i prelaskom na digitalne sustave diljem svijeta. U Americi FCC (Federal Comunnications Commisson) želi s analognog na digitalni sustav u potpunosti prijeći do 2007. godine, a slične planove i termine definirali su i u Velikoj Britaniji. No, tamo će malo potrajati - nadaju se kako će do kraja desetljaća digitalno biti implementirano do kraja, iako će vjerojatno ići teže negoli je slučaj u SAD-u. Istraživanjem je vladinih DTV snaga utvrđeno da pola britanaca treba nagovoriti da se prebace na ovaj sustav. Prije svega, problem je u tome što ne razumiju koje su prednosti sustava i o čemu je zapravo riječ. Utvrđeno je također kako 95 posto kućanstava želi prijeći na ovaj sustav, no kako će njih 20 posto to učiniti samo zato jer moraju.

Wi-Fi TV

Prodaja HDTV TV prijemnika u konstatnom je porastu, a kako su cijene na ovom tržištu u padu (već od 700 dolara se može kupiti HDTV), tako će i ostati. HDTV (high definition television) je kombinacija visoke rezolucije koja kombinirana s dolby surroundom daje kristalno čistu sliku i odličan zvuk, a kada se s običnog prelazi na HDTV, fascinantnije je nego kada smo prelazili s VHS-a na DVD format. No, stvari tu ne staju - slika će postajati još bolja.

Kompanija Intel je naime, najavila početkom ove godine, početak razvoja novog HDTV čipa, koji će unaprijediti sliku, za cijenu, kako tvrde, manju od 2000 dolara. Nova tehnologija koju razvijaju, kodnog imena Cayley, temeljena je na tehnici koja se naziva LCOS (Liquid Crystal on Silicon), a unutar kojih postoje mali čipovi (mikroekrani), koji proizvode sliku na velikom ekranu. I Intel naravno nije jedina kompanija koja želi dio ovog bogatog kolača.

Samsung je na CES-u (Consumer Electronic Show) poredstavio 57 inčni LCD set, Epson je imao 47 inčni, od kojih su neki imali integrirane utore za memorijske kartice ili mogućnost priključivanja vanjskog CD snimača. Vjerojatno najzanimljiviji segment su ipak nadolazeći Wi-Fi televizori. Sharp bi uskoro, ako već nije, trebao predstaviti model AQUOS 45G1, koji će dolaziti s 802.11b bežičnom tehnologijom, i osim toga ima PVR (Personal Video Recorder) i dodatne utore za memorijske kartice (na karticu od 5GB stat će tri sata programa).

Philips je s druge strane, najavio model Streamium, s 23 inčnim wide screen ekranom i integriranom 802.11g bežičnom tehnologijom, koja će omogućiti brži prijenos podataka između kućnih uređaja, negoli je slučaj sa Sharpovim TV-om. Cijena oba uređaja kreće se oko 2500 dolara. I bežične tehnologije neće utjecati samo na nas male obične korisnike, već i na kompletnu TV produkciju. Takav pristup već je testirala MNN mreža (Manhattan Neighborhood Network), pa su uspješno prikazali kratki film Wi-Fi putem, a u tome im je pomogao kamkorder, Appleova Airport 802.11b kartica, prijenosno računalo i Wi-Fi mreža koja je poslužila za distribuciju. Datoteka koja se prikazivala, prenesena je s lokacije snimanja do MNN centrale bežičnim putem, a emitirane je preko kabela. Nakon prvog uspješnog testa, MNN je napravila i drugi znatno uspješniji - uspjeli su dvanaest sati prenositi 300 kbps audio i video streama.

Fuzija proizvoda također će imati velik utjecaj na televiziju kakvu poznajemo. Intelov EPC (Entertainment PC) kombinacija je TV prijemnika i računala: spaja se na običan TV, kontrolira daljinskim, a na web pristupa bežičnim putem - ima mogućnost snimanja TV programa i downloada filmova ili drugog sadržaja s Interneta. Cijena bi mu se trebala kretati ispod 1000 dolara, a Intel također 2005. godine planira na tržište izbaciti PC-TV čip Sandow, a koji bi trebao uključivati TV tuner koji može primati HD signal. Da je ovo tržište sve atraktivnije potvrdio je i Microsoft svojim Windows XP Media Center izdanjem, koje se sastoji od velikog broja poboljšanih multimedijalnih funkcija, a i Intelov je EPC namijenjen radu s ovim sustavom. Ukoliko ova fuzija računala i TV prijemnika bude uspješna, uređaji poput DVD playera ili stereo sustava izgubit će smisao jer će svaki dom imati jedan centralni entertainment centar koji će se, ako za tim ima potrebe, bežičnim putem spajati s drugim uređajima, sustav unutar kojeg će vaše mp3 datoteke putovati s računala do entertainment centra zrakom. Analitičari tvrde da bi EPC u teoriji mogao ponuditi korisnicima veću funkcionalnost po nižoj cijeni, ali također bi utjecali na niz ostalih kompanija, poput TiVo-a, koji bi dakako, izgubio dio tržišta. I to nas dovodi do još jednog vrlo zabavnog i zanimljivog segmenta televizije - digitalnih video rekordera. Među prvima, bio je baš spomenuti TiVo, no danas je na tržištu sve više DVR-a, a najvažnije su im odlike da mogu snimati TV program i omogućuju preskakanje reklama.

Fast Forward

Mogućnosti TiVo uređaja nisu povoljne samo za korisnike već i za industriju, pokazala je ova kompanija, jer omogućava da se skupe precizniji podaci o navikama korisnika. Ipak, TV oglašavanje malo se zatreslo i dojam je da nisu nimalo bili pripremljeni na ovu mogućnost. Početkom godine održana je i konferencija organizacije American Association of Advertising Agencies na kojoj su sudjelovale kompanije Nielsen Media Research, Scripps Networks, Masterfoods USA, TiVo, i Starcom MediaVest. Raspravljalo se o novim tehnologijama (Video on Demand, TiVo, TV Boxovi s funkcijom snimanja) a konačan je zaključak dao Adam Gerber, iz kompanije MediaVest. "Tehnologija se ne smije doživljavati kao prijetnja, potrebna su nam samo nova, kreativna rješenja. Također, potreban je novi mjerljiv model - korisnička kontrola neće nestati". Marty Yudkovitz, predsjednik kompanije TiVo, rekao je: "pitanje je, možete li napraviti reklamu koja će imati veću vrijednost kada se gleda?" Industriju oglašavanja nove tehnologije primorale su tako na još brži response - nove TV tehnologije traže da od oglašivača puni kreativni napor, odnosno genijalne reklame koje nitko ne želi preskakati.

Upozoravajuće vijesti stigle su pak iz analitičke kuće Forrester Research; utvrđeno je naime da veliki oglašivači namjeravaju smanjiti TV budžete u sljedećih pet godina za 20 posto, a to je vrijeme kada će u većini domaćinstava dominirati DVR uređaji, pa će vjerojatno i preskakanje reklama biti izraženije. Vjeruje se kako će biti oko 30 milijuna kuća za pet godina imati DVR, dok ih danas DVR-e ima oko 3 milijuna. Više od 90 posto ispitanih oglašivača traži i nove sustave mjerenja reklama i samog programa, jer će inače prebaciti budžete na druge medija, a prije svega, ako se ovo dogodi, trebao bi profitirati Internet.

Spy TV

Televizija budućnost čini se kao nevjerojatno zabavna stvar, a i jest. Ipak, da stvari nisu crno bijele pokazuje knjiga "Spy TV", koja razotkriva metode kojima se digitalna i inetraktivna televizija može služiti za špijuniranje gledatelja. U knjizi se također opisuje kako će se neural newtork softver koristiti za stvaranje profila korisnika, a strahove dijelom potvrđuje i izvještaj organizacije Center for Digital Democracy, iz 2001. godine. Počinje zlokobno - "U knjizi 1984. Georgea Orwella svi su imali TV prijemnike koji su motrili svaki potez", a njihovim je istraživanjem utvrđeno, da su isti softver koji napada privatnost korisnika na Internetu usvojile i TV kuće. U praksi, to znači da će reklame postajati personalizirane.

Ako na primjer volite seriju "Prijatelji", isključivo na vašem TV ekranu vrtit će se reklama recimo za kompletnu DVD sezonu ove serije, ili nešto što pristaje profilu obožavatelja serije. Svako prebacivanje na drugi program, emisije i program koji gledate, biti će dokumentirano i analizirano. Nova vrst skupljanja podataka naziva se T-Commerce i iako se čini lošom, ne mora nužno biti. Jer, nas kao korisnike zanimaju određeni proizvodi, pa ćemo tako, ako su reklame "personalizirane" gledati i u tom segmentu samo ono što nas zanima i što bi možda kupili. Većina kompanija tvrdi da će štititi korisnikovu privatnost, i to je vjerojatno istina, pošto će zakon biti taj koji korisnika štiti. Na kraju se naravno za privatnost treba boriti, naročito ako se upletu vlade i zatraže pod izlikom borbe protiv terorizma podatke o svim gledaocima koji su gledali vijesti na Al Jazeeri. Zaštitnici privatnosti ponekad i pretjeruju pa ne treba s toliko dramatičnosti shvaćati njihov napad na interaktivnu televiziju.

Zašto prijeći na digitalni sustav?

Digitalna televizija, prije svega, omogućiti će bolju kvalitetu slike i zvuka, te dati televiziji kao mediju dodatnu interaktivnost, kakvu sada nalazimo na Internetu. Digitalni prijenos podataka zauzima manji kapacitet, pa prostor potreban da bi se prenio jedan analogni kanal, sada može "nositi" pet, šest različitih programa. To znači naravno i veći izbor programa za korisnika. Na jednom prosječnom digitalnom satelitskom prijemniku može se naći i po 1000 i više programa, koji se sadržajno kreću u toliko različitih pravaca da je vrlo teško ne naći nešto za sebe.

Digitalna televizija daje i više informacija - digitalni je teletex znatno kvalitetniji, a neki sustavi omogućavaju korisnicima da neki od programa gledaju iz više kuteva, s više kamera. Formula 1 najbolji je primjer za to, jer nudi kako perspektivu vozača tako i kamera postavljenih na stazi. Neki od servisa omogućavaju pristup Internetu ovim putem, a ako uzmemo u obzir da od osamnaest DTV formata šest HDTV...

Detaljnije o ovoj vrsti kućne zabave pisali smo u pc chipu broj 106, kada su na našim testovima Medionova 42 inčna i NEC-ova 42 inčna plazma dobili najviše pohvala, pa smo ih i toplo preporučili svim korisnicima koji žele uživati u svim blagodatima televizije.


TOP 100 TV MOMENATA

Entertainment Weekly krajem devedesetih napravio je listu sto najvažnijih događaja u povijesti televizije. Na prvom je mjestu tako ubojstvo JFK-a, treće zauzima, pazi sad, serija Dallas, i odgovor na pitanje tko je ubio J.R-a! Rođenje MTV-ja nalazi se na šestom mjestu, a slijetanje na Mjesec zauzelo je tek osmo. Odmah iza Mjeseca, slijedi prvo pojavljivanje Beatlesa u SAD-u (na Ed Sullivan Showu), a u blizini je završnica serije "Bjegunac". Watergate saslušanje, poznati kviz skandal (po koje je snimljen i dobar film), MASH, finale Star Treka, debut Dating Gamea, eksplozija Challengera, X-Files, početak prikazivanja Skrivene kamere, lansiranje HBO-a, epizoda Beverly Hillsa u kojoj je "Brenda izdana", teroristi na Olimpijadi u Minhenu 1972., "Prijatelji" (epizoda "Kad Ross sazna"), Ministarstvo glupog hoda Monthy Pytona, također su ušli na listu sto najvažnijih događaja u povijesti televizije.
Magazin TV Guide donio je listu napamtljivijih TV momenata. Kod njih, na prvom mjestu se našao Armstrongov hod po Mjesecu, a među prvih deset je i pojavljivanje Beatlesa na Ed Sullivan showu, posljednja epizoda "Bjegunca", Elvis 1998. Comeback Special i vjenjčanje Charlesa i Diane.

TOP 100 SERIJA
Među top sto TV serija svih vremena našli su:

I Love Lucy (1)
Serija koja se prikazivala od 1951. do 1961. godine, a na njenu formu kasnije su se oslanjale mnoge TV serije. Referencu na ovu seriju vidjeli smo i u mnogim filmovima. Radi se o klasičnoj seriji pedesetih godina.

MASH (2)
I danas rado gledani MASH prati živote doktora na fronti u Korejskom ratu, a kako TV poznavaoci tvrde, riječ je o seriji koja je razbila mnoge tradicije i postavila nove standarde. Prikazivala se od 1972. do 1983. godine.

Star Trek (3)
Treba li uopće govoriti nešto više o kultnoj seriji? Prva sezona potrajala je od 1966. do 1969., stvorivši je franšizu tešku milijarde dolara, koja i danas uspješno djeluje i radi. Fanovi diljem svijeta, konferencije posvećene seriji najbolji su dokaz tome.

Cheers (5)
Iliti "Kafić Uzdravlje", trajao je od 1983. do 1993. a za rijetke koji ne znaju, u seriji pratimo dogodovštine smještene oko jednog kafića i njegovih zaposlenika, te posjetitelja. Nije na našem izboru najboljih serija...

Twilight Zone (9)
Prepoznatljiva glazbena tema Zone sumraka zauvijek je obilježila misteriju - svaki put kada je nešto tako u pitanju, dominira ta tema. Prikazivala se od 1959. do 1965., a updateirane verzije su se pojavile sredinom osamdesetih.

Mission Impossible (13)
Nije da smo je gledali, ali obzirom da je tema iz ove serije jedna od najdownloadiranijih melodija za mobitele i da ju je komponirao Lalo Schifrin, te da su iz nje za sada izrasla i tri high tech filmska trilera ima nešto valjda i u orginalu.

The Simpsons (15)
Crtana serija u kojoj ćete čuti ovako nešto "Trying is the first step towards failure" ili
"And how is education supposed to make me feel smarter? Besides, every time I learn something new, it pushes some old stuff out of my brain. Remember when I took that home winemaking course, and I forgot how to drive?" Još uvijek se emitira, na naše zadovoljstvo.

Seinfeld (19)
Jerry, George, Elaine i Kramer jedni su od najboljih likova humorističnih TV serija, a prije svega, valja svratiti pažnju na Georgea Constanzu. "Yeah, I'm a great quitter. It's one of the few things I do well. I come from a long line of quitters. My father was a quitter, my grandfather was a quitter... I was raised to give up", kaže George u jednoj od epizoda.

X Files (20)
Mulder i Scully također su omiljeni junaci naših prostora, a dominacija je bila najveća tijekom devedesetih kada se serija prikazivala. Nakon nekog vremena postala je dosadna, pa ne znamo kako je ovako visoko dogurala. Možda zbog genijalnog taglinea, i danas rado spominjanog "The Truth is Out There".

Wonder Years (39)
Odlična serija za klince, prati život jednog teenagera koji odrasta u šezdesetima. Hipici, Vijetnam, slobodna ljubav i svi ostali elementi ovog desetljeća odlično su integrirani u seriju koja u gledateljima budi samo melankoličnost i nostalgiju. Prikazivala se od 1988. do 1993., a kasnije je snimljen istoimeni film.

Život na sjeveru (40)
Još jedna od legendarnih serija, o Dr. Joelu Flesihmanu koji stipendiju mora odraditi u malom gradiću na Aljasci. Romansa između Joela i Maggie O'Connel jedna nam je od dražih. HTV je nedavno reprizirao seriju, a saam je serija trajala pet godina.

Prijatelji (42)
Serija Prijatelji svakak je najzabavnija koju smo gledali; njeno prikazivanje još uvijek traje, ali riječ je o, kako tvrde odgovorni, posljednjoj sezoni u kojoj će se konačno rasplesti ponekad kompilicirano zabavni odnosi između Rachel, Monice, Phoebe, Joeya, Rossa i Chandlera.

Twin Peaks (55)
Premistična serija u režiji Davida Lyncha nije trajala dugo ali je definitivno privukla pažnju širokog kruga gledatelje. Svi smo napeto čekali odgovor na pitanje "Tko je ubio Lauru Palmer".

China Beach (59)
Kineska plaža prikazivala se u nas devedesetih, a pokušala se je na sebi svojstven način suočiti s vijetnamskim ratom. Priča je bila pomalo na tragu soap opera, ali voljeli smo je isto koliko i njenu naslovnu temu.

Beverly Hills 90120 (63)
Nedjelja u pet nekada je bila rezervirana za Beverly Hills seriju, jednu od prvih teens soap serija, koja je uz sve smještena u mjesto gdje žive najbogatiji ljudi svijeta. Brendu i Brandona nismo voljeli, ali Kelly nam je uvijek bila favorit.

Knight Rider(98)
Ako ne pmatite niti jednu seriju iz osamdesetih, ove se zasigurno sjećate jer je definitivno bila na hi tech tragu s nabrijanim Trans Am automobilom. Glavnu ulogu imao je David Hasselhoff, kasnije poznat kao glavni junak Baywatcha (77)

off 2004

hr.digg|prijavi

Komentari

Upišite komentar, ako baš želite...

Ime, email i komentar su obavezni. Hejterski komentari i spam biti će obrisani. Ako želite da vam nešto i odgovorim, to će se prije dogoditi ukoliko me konktaktirate na mail :)

CAPTCHA
U anti-spam kôd polje prepišite slijed znakova sa slike.